Razlika između verzija stranice "Hrustovačka pećina"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
No edit summary
Red 40:
| web-sajt =
}}
'''Hrustovača''' pećina nalazi se u selu Hrustovu, na oko 12 kilometara od [[Sanski Most|Sanskog Mosta]]. ProglašenaKulturni pejsaž Hrustovačke pećine proglašen je [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnim spomenikom prirodeBosne i podHercegovine]]. zaštitom<ref>{{Cite jeweb države|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3898 |title= Hrustovačka pećina|work=kons.gov.ba |accessdate= 13. 8. 2016}}</ref> Nacionalni spomenik čine prirodne i antropogene sastavnice spilje in situ, kao i pokretni arheološki materijal deponiran u [[BosnaZemaljski muzej Bosne i HercegovinaHercegovine|Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine]] u Sarajevu. Posjeduje naučno istraživačke, obrazovne, turističko-rekreativne i druge vrijednosti. Prva je pećina u Bosni i Hercegovini koja je predstavljena je u turističkim vodičima početkom XX stoljeća.
 
Od naselja [[Hrustovo]] udaljena je 700 metara seoskogseoskim putaputem, a ondai kraći dio pješačkom stazom. Ispred su kvalitetne drvene stepenice.
 
Pećina je smještena u brdu Strane, otprilike na polovini njegove visine, iznad izvora potoka Glibaje. Okolinu čine [[Trijas|trijaski]] i [[Kreda|kredni]] [[Krečnjak|krečnjaci]]. Budući da se pećina nalazi na početku jedne suhe doline na čijem dnu je vrelo potoka Glibaje, pećina je nastala djelovanjem vodenog toka koji se vremenom spustio u niže horizonte a pećina ostala kao nekadašnji podzemni tok. <ref>Jasminko Mulaomerović -Speleološka istraživanja nekoliko turističkih pećina u okolini Sanskog Mosta</ref>
 
Ulaz u pećinu je veliki otvor u dubini stijene, svod u njenoj unutrašnjosti je veoma visok, a sama pećina prostrana, što ostavlja utisak impozantnosti. Dužina pećine iznosi nekoliko stotina metara, s tim što se putevi u njoj račvaju u dva pravca. Jedan otvor se provlači prema zapadu prema staroj katoličkoj crkvi, i dug je oko 480 metara. Veoma je prohodan i prostran tako da su na nekim mjestima otvori i do veličine oko 7-8 m2. Drugi dio je veoma uži i ne prohodniji, prostire se prema jugistoku ili tačnije u pravcu gornjeg dijela sela Kerana, dug je oko 760m do mjeta na kojem je jedno malo jezero površine oko 5m2. Veličina ovisi o godišnjem dobu i količini vode koju propušta kraška stijena u unutrašnjost pećine. Nije prohodno bez opreme pošto je dubine oko 2 m. Oko njega su okomiti zidovi pecine koji se ne mogu savladati zbog svoje glatkoće. Iza ovog jezera je prohodan prostor. Na jednom mjestu, otrilike na 500m od ulaza u pećinu je odron , koji je povezan s površinom zemlje pošto odron sadržava i zemljanih djelova koji su specifični za površinu zemlje, te je mjesto veoma neprohodno i s velikim zalaganjem se može savladati.
Red 52:
Tlo pećine je uglavnom ravno. Manje neravnine su nastale djelovanjem manjih povremenih vodenih tokova. Tlo je od crvenkasto-smeđe do crne ilovače.
 
Arheološka istraživanja koja su vršena početkom dvadesetog vijeka, otkrila su da je ulaz u pećinu nastanjivan u doba [[eneolit]]a ili bakarnog doba. Na tom prostoru iskopavanja su otkrila praistorijska ognjišta gdje se ložila vatra, kao i ostatke kostiju životinja. Obimna arheološka istraživanja stručnjaka [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja iz Sarajeva]] otkrila su i ostatke grnčarije koji pripadaju [[Vučedolska kultura u Bosni i Hercegovini|vučedolskoj kulturi]].<ref>{{Cite web |url=http://www.sanskimost.gov.ba/PDF/Turisticki%20Vodic%20Sanskog%20Mosta.pdf |title= Turistički vodič općine Sanski Most (str. 54) |work=sanskimost.gov.ba |accessdate= 9. 3. 2016}}</ref> Regionalni naziv za tip ove kulture u Bosni i Hercegovini nosi naziv - ''Hrustovački tip''.
 
== Reference ==
Red 63:
 
[[Kategorija:Pećine]]
[[Kategorija:SanskiNacionalni Mostspomenici u Sanskom Mostu]]