Razlika između verzija stranice "Plava"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 1:
{{Spasi članak}}
{{Nedostaju izvori}}
{{boja|naziv=Plava|hex=0000FF|
r=0|g=0|b=255|
Line 6 ⟶ 4:
h=240|s=100|v=100
}}
'''Plava''' je jedna od [[boja]] [[Spektar|spektra]] koje ljudsko [[oko]] vidi. To je jedna od tri osnovne boje, zajedno sa [[Crvena|crvenom]] i [[Žuta|žutom]]. Dužina boje u spektru je 460 [[nm]]. Plava boja je povezana s [[inteligencija|inteligencijom]] i određenim vidovima [[znanje|znanja]]. Također, [[filozofija]] je predstavljena ovom bojom. U judejsko-kršćanskoj [[tradicija|tradiciji]] plava boja je [[simbol]] čistoće i djevičanstva, dok je u anglosaksonskim zemljama plava povezana s [[tuga|tugom]] i [[melankolija|melankolijom]]. Otud i naziv za blues [[muzika|muziku]].
 
Plava boja se od davnina koristila u umjetnosti i dekoracijama. Polu-dragi kamen [[lapis lazuli]], koji dolazi iz rudnika u [[Afganistan]]u, korišten je u starom Egiptu za nakit i ukrase i kasnije, u dobu [[Renesansa|Renesanse]], za pigment [[ultramarin]], najskuplji od svih pigmenata. U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]], [[kobalt]]na plava je korištena za bojenje [[vitraži|vitraža]] u [[katedrala|katedralama]]. Početkom [[9. vijek]]a, kineski umjetnici su koristili kobalt za fini plavo bijeli porculan. Plava boja za bojenje odjeće u Evropi dobivala se od biljke Ísatis tinctória a [[indigo]] se koristio u Aziji i Africi. [[1828]]. godine razvio se sintetički ultramarin pigment, a sintetičke plave boje i pigmenti su postepeno zamijenili mineralne pigmente dobivene iz biljaka. [[Pierre-Auguste Renoir]], [[Vincent van Gogh]] i drugi slikari su krajem [[19. vijek]]a koristili ultramarin i kobaltnu plavu ne samo da prikazuju prirodu, nego za stvaranje raspoloženja i emocija. Krajem 18. vijeka i tokom 19. vijeka, plava je postala popularna boja za vojne i policijske uniforme. U 20. vijeku, plava se obično povezuje sa harmonijom, pa je zato izabrana kao boja zastave [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] i [[EU]]. Krajem 20. vijeka, tamno plava je zamijenila tamno sivu kao najčešću boju za radna odijela; istraživanja su pokazala da je plava boja najviše povezana sa muškošću, zajedno sa crnom bojom, a najviše je povezana sa inteligencijom, znanjem, mirnoćom i koncentracijom.<ref name=Heller>{{cite book
'''Plava''' je jedna od [[boja]] [[Spektar|spektra]] koje ljudsko [[oko]] vidi. To je jedna od tri osnovne boje, zajedno sa [[Crvena|crvenom]] i [[Žuta|žutom]]. Dužina boje u spektru je 460 [[nm]].
| last = Heller
| first = Eva
| title = Psychologie de la couleur: effets et symboliques
| language = fr
| year = 2009
| publisher = Pyramyd
| publicationplace = Munich
| isbn = 978-2-35017-156-2
}}str. 22.-24.</ref>
 
Istraživanja u SAD-u i Evropi pokazuju da plava boja najčešće simbolizira harmoniju, vjernost, povjerenje, udaljenost, beskonačnost, maštu, hladnoću, a ponekad i tugu. U SAD-u i Evropskoj Uniji istraživanja javnog mnjenja pokazuju da je plava najpopularnija boja, a po izboru gotovo polovine muškaraca i žena izabrana je kao njihova omiljena boja.<ref name=Heller/>
Plava boja je povezana s [[inteligencija|inteligencijom]] i određenim vidovima [[znanje|znanja]]. Također, [[filozofija]] je predstavljena ovom bojom.
[[Datoteka:Linear visible spectrum.svg|center|400px|Blue is between violet and green in the spectrum of visible light]]
 
U judejsko-kršćanskoj [[tradicija|tradiciji]] plava boja je [[simbol]] čistoće i djevičanstva, dok je u anglosaksonskim zemljama plava povezana s [[tuga|tugom]] i [[melankolija|melankolijom]]. Otud i naziv za blues [[muzika|muziku]].
{{Commonscat|Blue}}
 
== Reference ==
{{Refspisak}}
[[Kategorija:Boje]]