Razlika između verzija stranice "Lakatna kost"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
N-Lakatna kost |
|||
Red 92:
| ''[[Musculus extensor indicis]]'' || Polazište || Zadnja površina distalnog dijela ulne (skupa sa polazištem međukostne membrane)
|}
==Klinički značaj==
===Frakture===
Specifični tipovi [[prelom kosti|lomova]] lakatne kosti su:
*[[Monteggia fraktura]] – prijeloma proksimalne trećine lakatne kosti sa dislokacijom [[glava žbice|glave žbice]];
*[[Hume fraktura]] – prijelom [[olekranon]]a sa udruženom prednjom dislokacikom zgloba glave [[žbica|palčane kosti]];
Konzervativni saniranje mogućih lomova palčane kosti kada se nalaze na njenom distalnom dvotrećinskom dijelu, uključuju samo tijelo (osovinu), bez skraćivanja manje 10° zglobljavanja i manje od 50% premještanja.<ref name=Bowling>{{cite book|title=Orthopaedic Trauma: The Stanmore and Royal London Guide|author1=Sebastian Dawson-Bowling |author2=Pramod Achan |author3=Timothy Briggs |author4=Manoj Ramachandran |publisher=CRC Press|year=2014|isbn=9781444148831}} [https://books.google.se/books?id=ldEgCAAAQBAJ&pg=RA1-PA158 Page 158]</ref> U takvim slučajevima, [[Ortopedija |ortopedski]] zahvat treba primijeniti iznad lakta.<ref name=Bowling/>
Tokom [[Opsada Sarajeva|Opsade Sarajeva]] ([[1992]].-[[1995]]), za saniranje višestrukih lomova dugih kostiju usavršena je „sarajevska longeta“ – fiksator i za najkompliciranije prelome podlaktičnih kostiju.<ref name=<“GK1“>{{cite book|authors=Gavrankapetanović F., Gavrankapetanović I., Hadžimehmedagić A., Vranić H.|year=2008|title=Vodič za politraumu: opći dio.|publisher=Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo: Institut za naučnoistraživački rad i razvoj Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo}}</ref><ref name=<“GK2“>{{cite book|authors=Gavrankapetanović F., Gavrankapetanović I., Hadžimehmedagić A., Vranić H.|year=2008|title=Vodič za politraumu: specijalni dio.|publisher =Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo: Institut za naučnoistraživački rad i razvoj Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo}}</ref>
== Ostale životinje ==
Kod četveronožnih životinja, radijus je glavna nosiva kost podlaktice, pa je lakatna kost prvenstveno važna za vezanje mišića . Kod mnogih sisara, ona je djelomično ili potpuno spojena s radijusom, pa stoga i ne postoji kao zasebna kost. Međutim, čak i u ekstremnim slučajevima fuzije, kao što je u [[konj]]a, olekranonski nastavak je još uvijek prisutan, iako kao projekcija iz gornjeg dijela žbice. <ref name=VB>{{cite book |author=Romer, Alfred Sherwood|author2=Parsons, Thomas S.|year=1977 |title=The Vertebrate Body |publisher=Holt-Saunders International |location= Philadelphia, PA|page= 200|isbn= 0-03-910284-X}}</ref>
==Dodatne slike==
| |||