Razlika između verzija stranice "Butina"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
|||
Red 24:
| DorlandsID =
}}
'''Butina''', '''but''' ili '''bedro''' – kod čovjeka – je dio tijela između [[karlica|karlice]] i [[koljeno|koljena]]. Anatomski, to je dio donjih ekstremiteta = '''natkoljenica'''.
Jedinstvena i jedina [[kost]] u butini je [[butna kost]] ([[femur]]). Ova kost je vrlo gusta i jaka (zbog visokog udjela [[kortikalna kost|kortikalne kosti]]), i formira loptasti nastavak za [[zglob]] u [[kuk]]u i modificira [[šarkasti zglob]] [[koljno|koljena]].
==Struktura==
===Kosti===
{{Glavni|Femur}}
Butna kost ([[femur]]) je jedina kost j u butini i služi kao mjesto pričvršćivanja svih mišića u bedru. [[femur| glava femura]] se [[zglob]]ljava sa [[acetabulum]]om u [[karlična kost|karličnoj kosti]] formirajući [[zglob kuka]], dok [[femur | distalni dio femura]] artikulira sa [[tibija|tibijom]] i [[koljeno]]m u [[koljenski zglob| koljenskom zglobu]]. Većina mjera femura pokazuje da je najsnažnija kost u tijelu. Femur je ujedno i najduža kost u tijelu
Femura je kategoriziran kao [[duga kost]] i sastoji se od [[dijafiza|dijafize]], [[tijelo femura | osovine (ili tijela)]] i dva [[ekstremitet femura | epifize]] ili ekstremiteta koji se zglobljabvaju sa susjednim kostima u kuku i koljenu.<ref name=Bojsen>{{cite book |last=Bojsen-Møller |first=Finn |last2=Simonsen |first2=Erik B. |last3=Tranum-Jensen |first3=Jørgen| year=2001 |title=Bevægeapparatets anatomi |edition=12th |language=Danish |trans_title=Anatomy of the Locomotive Apparatus | isbn =978-87-628-0307-7|pages=239–241}}</ref>
===Mišićni dio===
Na poprečnom presjeku, bedro je podijeljena na tri odvojena odjela (lože), podijeljena pomoću [[ovojnica]], od kojih svaka sadrži mišiće. Ove lože koriste femur kao osu, a odvojene su mebranama snažnog [[vezivno tkivo|vezivnog tkiva]] (ili [[septa|pregradama]]). Svaki od ovih pregrada ima sopstveno napajanje [[krvi]]lju i inervaciju [[živac|živcem]], a sadrži različite grupe [[mišić]]a.
* [[Medijalni odjel natkoljenice]], [[adduktor]];
* [[Zadnja odjel natkoljenice]], [[fleksor]], [[zadnja loža]]:
* [[Prednji odjel natkoljenice]], [[ekstenzor]].
Prednji odjel butinog mišića uključuje ''[[musculus pectineus]]'', ''[[musculus sartorius]]'' i četiri [[mišić]]a koje čine ''[[musculus quadriceps]]'': ''[[musculus rectus femoris]]'', ''[[musculus vastus medialis]]'', ''[[musculus vastus intermedius]]'' i ''[[musculus vastus lateralis]]''.
Zadnji dio [[mišić]]a butine su [[mišići zadnje lože]], koji uključuju ''[[musculus semimembranosus]]'', ''[[musculus semitendinosus]]'' i ''[[musculus biceps femoris]]''.
Medijalni prostor su [[mišić]]i ''[[musculus adductor magnus]]'', ''[[musculus adductor longus]]'', ''[[musculus adductor brevis]]'' i ''[[musculus gracilis]]''.
=== Snabdijevanja krvlju===
Dovod arterijske krvi se odvija preko [[femoralna arterija|femoralne]] i [[opturatorna arterija|opturatorne arterije]]. [[Limfa|limfni sudovi]] potpuno prate dovode arterija i odvode u slabinsko limfno stablo, na odgovarajućoj strani, koji se ulijevaju u [[hilus| hilusni rezervoar]].
Duboki venska sistem bedra se sastoji od [[femoralna vena|femoralne vene]], proksimalnog dijela [[poplitealna vena|poplitealne vene]] i raznih manjih sudova; to su mjesta proksimalne [[duboka venska tromboza|duboke venske tromboze]]. ''Venae perfortantes '' spajaju duboki i površni sistem, koji se sastoji od [[Velika safenozna vena|velike safenozne vene]] (na mjestu [[proširene vene|proširenih vena]]).
==Klinički značaj==
Slabost butine može dovesti do tzv. pozitivnog [[Gowersov znak|Goversovog znaka]] pri fizičkom pregledu.
==Dodatne slike==
| |||