Razlika između verzija stranice "Kanada"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 31:
Glavni grad Kanade je [[Ottawa]]. [[Toronto]] je glavni ekonomski centar. Kanada je bogata prirodnim ljepotama i jedna od vodećih država svijeta po standardu življenja. [[Vancouver]] je nekoliko puta izabran kao lokacija broj jedan za najbolje mjesto življenja na svijetu.Veći gradovi su [[Toronto]], [[Ottawa]] ''(Otawa)'', [[Vancouver]] ''(Vankuver)'', [[Montreal|Montréal]], [[Regina]] ''(Ređajna)'', [[St. John]] ''(Sveti Džon)'', [[Calgary]] ''(Kalgari)'', [[Winnipeg]] ''(Vinipeg)''.
== Historija ==
{{Glavni|Historija Kanade}}
BritanskiBritanske terirorijiterirorije u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] su početkom devetnaestog19. vijeka prometno djelimično izolirani jedni od drugih (Istočna obala i područje velikih jezera s jedne, te prerije, planinski masivi i obala [[Tihi okean|Tihog okeana]] s druge strane). TiTe sjeveroameričkisjeveroameričke teritorijiteritorije u vlasništvu [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] osjećali su ekonomski pritisak kao i rastuću prijetnju od teritorijalnog širenja novog i moćnog susjeda sa juga, [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]].
 
Područje današnje Kanade u to vrijeme je bilo podijeljeno na [[provincija|provincije]] koje su, što se tiče političkog uređenja, bile povezane jedne s drugom tek neizravnim putem, kroz podaništvo prema središnjoj vlasti, britanskoj kruni i [[London]]u.
 
Ovu slabu političku, prometnu i ekonomsku povezanost tih područja nastojale su iskoristiti Sjedinjene državeAmeričke Države ''sirenskim zovom'' ekonomskog rasta putem teritorijalnog proširenja na ta područja. Na slabu povezanost ovih područja dodatno je utjecala i jezičko-etnička podijeljenost na istoku današnje Kanade kao i slaba naseljenost prerijiskihprerijskih područja na zapadu., te neprohodnost planinskog masiva tzv. Američkog stijenjaka (''The Great Rocky mountains'').
 
Središnja vlast u Londonu je predvidjela nastavak teritorijalnog širenja Sjedinjenih Američkih Država nauštrb ovih svojih [[kolonija]], te da bi to spriječila političkim putem inicirala je kreiranje [[zakon]]a o utemeljenju novognove velikogvelike i ujedinjenogujedinjene sjeveroameričkogsjeveroameričke teritorijateritorije u britanskom vlasništvu. Ta ideja je naišla na pozitivan odjek u tadašnjim vladajućim krugovima i među ekonomskom elitom u oba govorna područja.
 
Britanska vlada je u martu [[1867]]. godine usvojila zakon o utemeljenju jedinstvene administrativne jedinice na britanskom području Sjeverne Amerike. Službeni naziv zakona je bio [[Britanski sjeveroamerički akt]] (''British North America act''), a nova administrativna jedinica je dobila naziv [[Dominion Kanada]] (The Dominion of Canada).
 
Zakon je u Kanadi stupio na snagu [[1. juli|1. jula]] [[1867]]. Dominion Kanada je predstavljala konfederalni savez četiri provincije: [[Nova Škotska|Nove Škotske]] (Nova Scotia), [[Novi Brunswick|Novog Brunsvika]] (New Brunswick), [[Ontario|Ontarija]] (Ontario) i [[Kvebek]]a (Quebec), a prvi premijer Kanade je bio Sir John A. Macdonald. Nakon tog vremena ova zemlja će se teritorijalno širitiširila, prolazitiprolazila kroz upravno-pravne i političke promjene, promijenitipromijenila svoj etnički, lingvistički, rasni i vjerski sastav, međutim datum 01.071. juli 1867., ostati će upisan u historiji kao dan utemeljenja države Kanade.
 
== Bitna zbivanja u historiji Kanade ==