Razlika između verzija stranice "Claudio Merulo"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
No edit summary
Red 1:
{{Infokutija kompozitor
[[Datoteka:Claudio Merulo.jpg|170px|mini|Claudio Merulo]]
| ime =Claudio Merulo
'''Claudio Merulo''' ([[Correggio]], [[4. april]]a [[1533]] - [[Parma]], [[4. maj]]a [[1604]]), bio je [[Italija|italijanski]] [[kompozitor]], izdavač i svirač na [[orgulje|orguljama]] iz vremena kasne [[Renesansa|renesanse]].
| opis_slike =
Bio je najpoznatiji po svojoj inovativnoj muzici za orgulje i po svojoj orkestarskoj muzici koju je komponovao u venecijanskom višehorskom stilu. Njegovo pravo ime je bilo Claudio Merlotti, a on sam je [[Latinski jezik|latinizirao]] svoje prezime (koje znači crna ptičica) kada je postao poznat u [[Venecija|venecijanskim]] kulturnim krugovima. Bio je smatran za najboljeg orguljaša svog vremena koji je bio glavni primjer orguljaškog sviranja u vrijeme kasne renesanse. Ovo će kasnije biti glavni izvor za razvoj [[Barok|baroknog]] orguljaškog stila. <ref name="AM">{{cite web|url=http://www.allmusic.com/artist/claudio-merulo-mn0001283299/biography|title=Claudio Merulo, biografija|work=allmusic.com|accessdate= 9. 7. 2016}}</ref>
| veličina =
| puno_ime =
| slika =Claudio Merulo.jpg
| datum_rođenja =4. april 1533. godine
| mjesto_rođenja =Correggio
| datum_smrti =4. maj 1604. godine
| mjesto_smrti =Parma
| djela =
| period =kasna [[Italijanska Renesansa]]
| utjecaj =[[Girlamo Frescobaldi]], [[Jan Pieterszoon Sweelinck]], [[Johann Sebastian Bach]], [[Girolamo Diruta]]
| saradnici =
| nagrade =
}}
 
'''Claudio Merulo''' ([[Correggio]], [[4. april]]a [[1533]] - [[Parma]], [[4. maj]]a [[1604]]), bio je [[Italija|italijanski]] [[kompozitor]], izdavač i svirač na [[orgulje|orguljama]] iz vremena kasne [[Renesansa|renesanseRenesanse]].
Bio je najpoznatiji po svojoj inovativnoj muzici za orgulje i po svojoj orkestarskoj muzici koju je komponovao u venecijanskom višehorskom stilu. Njegovo pravo ime je bilo Claudio Merlotti, a on sam je [[Latinski jezik|latinizirao]] svoje prezime (koje znači crna ptičica) kada je postao poznat u [[Venecija|venecijanskim]] kulturnim krugovima. Bio je smatran za najboljeg orguljaša svog vremena koji je bio glavni primjer orguljaškog sviranja u vrijeme kasne renesanseRenesanse. Ovo će kasnije biti glavni izvor za razvoj [[Barok|baroknog]] orguljaškog stila. <ref name="AM">{{cite web|url=http://www.allmusic.com/artist/claudio-merulo-mn0001283299/biography|title=Claudio Merulo, biografija|work=allmusic.com|accessdate= 9. 7. 2016}}</ref>
 
== Biografija ==
Line 22 ⟶ 38:
Većina njegovih muzičkih djela bila su objavljena posthumno ili nakon dovoljno dugog razdoblja poslije njihovog komponovanja čineċi svrstavanje različitih stilskih inovacija u tim djelima veoma teškim poduhvatom.
 
Još uvijek se dovoljno ne zna o vokalnim radovima Claudija Merula, te je veoma moguće da ga ona svojim kvalitetom svrstavaju rame uz rame sa ostalim velikim venecijanskim majstorima sakralne vokalne [[Polifonija|polifonije]]. Napisao je [[Misa|mise]] i [[motet]]e koje je komponovao u venecijanskom višehorskom stilu. Njegova četiri toma [[madrigal]]a (objavljeni 1566-1604) uklapaju se u norme komponovanja ove vrste muzike u to vrijeme. Također, Merulo je napisao canzone i mise za orgulje, nekoliko vlastitih instrumentalnih djela i [[Intermeco (muzika)|intermeca]].<ref name="YD"/>
Bio je uzor u razvoju instrumentalne muzike tokom kasne renesanseRenesanse, te je razvio vlastiti stil na klavijaturi, zasnivajući svoje melodije na vokalnoj muzici. Izmislio je nove pristupe u uljepšavanju melodija podižući njihov kvalitet od (u to vrijeme) skupa mehaničkih i predvidljivih formula prilikom izvođenja mnogih umjetničkih djela na klavijaturi.<ref name="AM"/>
On je čak koristio ranije zapisane muzičke ukrase, izgrađujući na taj način muzičko djelo kroz ponavljanje jednog ukrasa posebno osmišljenog za određeno muzičko djelo, dodajući jedinstvo svemu tome. Claudio Merulo je gradio svoja muzička djela na naizmjeničnoj upotrebi polifonije s orguljaškim prijelazima, dajući time dojam improvizacije i koristeći priliku za pokazivanje virtuoznosti tokom koncertnih izvedbi. Ovaj virtuozni duh je bio prilično neobičan u njegovo vrijeme. Veoma brzi orguljaški prijelazi jedne ruke bili su praćeni akordima druge ruke. Također, on je koristio slobodno sazvučje (disonancu) ponekad ignorišući pravila vođenja višeglasnih melodija, kao i druge efekte koji su ponekad zapanjujuće najavljivali raspoloženja [[Romantizam|Romantizma]]. Njegove inovacije su bile glavni izvor razvoja orguljaškog stila u vrijeme Baroka.<ref name="AM"/>
 
== Djela ==