Razlika između verzija stranice "Mišić"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 12:
}}
'''Mišić''' je organ pomoću kojeg se kreću neki viši oblici [[beskičmenjaci|beskičmenjaka]] i svi [[kičmenjaci]]. Radom mišića upravljaju [[CNS|centralni]] i [[PNS|periferni nervni sistem]].<ref name= <“Campbell“>{{cite book|author=Campbell N. A. et al.|year=2008|title=Biology. 8th Ed. |publisher=Person International Edition, San Francisco|isbn=978-0-321-53616-7}}</ref><ref name=“Sofradzija“>{{cite book|author=Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. |year= 2004|title= Biologija 1.|publisher= Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-686-8}}</ref><ref name="Međedović">{{cite book|author=Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R.|year=2002|title=Biologija 2. |publisher=Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-222-6}}</ref><ref name=“Hadži-Masl“>{{cite book|author=Hadžiselimović R., Maslić E. |year= 1996|title=Biologija 1|publisher=Federecija Bosne i Hercegovine – Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta|place= Sarajevo}}</ref>
==Pregled==
Mišići ljudskog organizma čine gotovo polovinu tjelesne mase. Među skeletnim mišićima, većinom su parni (327), a samo dva su neparna, dok u unutrašnjim i čulnim organima ima 47 parnih i 2 neparna mišića.
'''Morfološko-anatomski dijelovi mišića''' su:
*''polazište'' (početak, porijeklo),
*''trbuh'' (srednji dio) i
*''hvatište'' (završetak, inserciju).
'''Prema dimenzijama''', mišići mogu biti :
*''dugi'' (noge, ruke) ili
*''kratki'' (šake, stopala),
*''pljosnati'' – lepezasti (lobanja),
*''široki'' (grudni koš, trbušni zid).
'''Prema složenosti''', mišići mogu biti
*''jednostavni'' i
*''složeni'' kod kojih se na završnu tetivu prihvata s više "glava". Među njima postoje na *''dvoglavi'' – bicepsi (nadlaktica i bedro)
''troglavi'' – tricepsi (vanjska strana nadlaktice i potkoljenica) i jedan
''četveroglavi'' – kvadriceps, mišić bedra koji je najsnažniji opružač potkoljenice i posebno značajan kao učvršćivač koljenoga zgloba.
Neki mišići određuju oblik karakterističnih zaobljenih kompleksija ljudskog tijela, kao naprimjer, deltoidni mišić na ramenom dijelu, koji je odmicač nadlaktice od grudnog koša. Gluteusi, koji su kod čovjeka srazmjerno razvijenije nego kod ostalih [[primat]]a, oblikuju oblinu zadnjice.
'''Prema smjeru djelovanja''', mišići djeluju u antagonističkim parovima, pa mogu biti:
*''pregibači'' (fleksori) ili
*''ispružači'' (ekstenzori),
*''primicači'' (aduktori) ili
*''odmicači'' (abduktori),
*''obrtači'' (rotatori),
*''podizači'' (levatori) i sl.
'''Kružni mišići''' su:
*''stezači'' (sfinkteri, konstriktori) i
*''rastezači'' (dilatatori).
'''Posebni mišići''' su oni od kojih zavisi
*''mimika'' (formiraju izgled i izraz lica),
*''žvakanje'',
*''disanje'' (širenje grudnog koša) i dr.
Intenzivni radni fizički napori i vježbanje utiču na povećanje dimenzija, mase i snage skeletnih mišića (hipertrofiraju), dok neaktivni mišići u svakoj od tih obilježja slabe ili atrofiraju.
== Mišićno tkivo ==
| |||