Razlika između izmjena na stranici "Carl von Linné"

Uklonjeno 29 bajtova ,  prije 4 godine
nema sažetka izmjene
[[Datoteka:Linnaeus - Regnum Animale (1735).png|thumb|right|350px|Prikaz životinjskog carstva (''Regnum Animale'') iz 1. izdanja ''Systema Naturæ'' ([[1735]].)]]
{{Glavni|Taksonomija}}
Glavni Linneausov doprinos nauci je uspostavljanje univerzalno prihvaćenih konvencija za imenovanje organizama jer njegovnjegova aksonomsitaksonomipredstavlja dpolazište označava polazištesuvremene [[binarna nomenklatura|dvočlane nomenklature]].<ref name="Reveal 1993 p. 160-161">[[#Reveal|Reveal & Pringle (1993)]], p.&nbsp;160–161.</ref> Tokom 18. stoljeća šire se znanja iz prirodne historije, kada je Linnaeus razvio ono što je postalo poznato kao ''Lineovska taksonomija''; sistem [[naučna klasifikacija|naučne klasifikacije]] se sada široko koristi u svim [[biologija| biološkim naukama]]. Prethodni zoolog [[Rumphius]] ([[1627]].-[[1702]].) u ovoj oblasti je sastavio klasifikacijski sistem, koji je bio, više ili manje, približan Lineovom, a njegovi materijali su doprinijeli kasnijem razvoju binomne naučne klasifikacije po Linnaeusu.<ref>{{cite book |last=Monk, |first=K.A. |author2=Fretes, Y. |author3=Reksodiharjo-Lilley, G. |title=The Ecology of Nusa Tenggara and Maluku |publisher=Periplus Editions Ltd. |year=1996 |page=4|location=Hong Kong |isbn=962-593-076-0}}</ref>
 
Lineovov sistem klasifikovani prirode unutar [[hijerarhija ugnježđenja|hijerarhuje ugnježđenja]], počinjepočiva sana tri [[carstvo (biologija) |carstva]]. OnaCarstva su bila podijeljena u klase, a one u redove, a odatle u rodove, koji su bili podijeljeni u vrste.<ref>[[#Simpson|Simpson (1961)]], p.&nbsp;16–19.</ref>Ispod ranga vrste ponekad je prepoznavao niže [[takson]]e (neimenovanog) [[taksonomski rang | ranga]]. Oni su u međuvremenu dobili standardiziranihstandardizirana imena kao što su ''[[sorta (botanika)|sorta]]'' – u botanici ''[[rasa]]'' – u zoologiji. Moderna taksonomija uključuje i rang [[porodica (biologija) | porodica]] (između [[red (biologija)|reda]] i [[rod (biologija)|roda]]), a rang [[koljeno (bilogija)|koljeno]] između carstva i klase, koje nisu bile prisutne u Linnaeusovom originalnom sistemu.<ref name="Davis 1973 p. 17">[[#Davis|Davis & Heywood (1973)]], p. 17.</ref>
 
Linnaeusove grupe su zasnovane na '''zajedničkim''' fizičkim karakteristikama[[karakteristika]]ma, a ne samo na razlikama.<ref name="Davis 1973 p. 17"/> Od njegovih većih grupa, i dalje su u upotrebi samo one za životinje, a njihovo grupiranje samo je značajno promijenilo koncepciju, kao što su načela na kojum je bazirano. Ipak, Linnaeus je zaslužan za uspostavljanje ideje o hijerarhijskoj strukturi klasifikacije koja se zasniva na uočenim karakteristikama i poštovanju prirodnih odnosa.<ref name="Reveal 1993 p. 160-161"/><ref>[[#Simpson|Simpson (1961)]], p.&nbsp;56–57.</ref> Iako su se podrazumijevajući detalji u vezi sa onim što se smatra da su naučno "uočljive karakteristike" promijenilepromijenili sa širenjem znanja (naprimjer, [[DNK|sekvenciranje DNK]], nedostupnogkoje je bilo nedostupno u Linnaeusovo vrijeme, pokazala se kao sredstvo i značajan alat za klasifikaciju živećih organizama i uspostavljanje njihovih [[Flogenetika | evolucijskih veza i odnosa]]), osnovni princip je ostavio svoj trag.
== Pogled na čovječanstvo ==
 
=== ''Anthropomorpha''===
Počinjući prvo izdanje ''Systema Naturae'', Linnaeus je klasificirao ljude među [[primat]]e (kako su kasnije nazvani). Tokom boravka u Hartekampu, imao je priliku da ispita nekoliko majmuna i istakao sličnosti između njih i čovjeka.<ref name="Gribbin"/>{{rp|173–174}} Naglasio je da u osnovi imaju istu anatomiju, a izuzev [[govor]]a, nije našao druge razlike. Frängsmyr ''et al.'' (1983) citiraju Linnaeusa, objašnjavajući da stvarne prave su razlika nužno biti odsutne iz njegovog sistema klasifikacije, ako to nisu bile [[morfologija (biologija) | morfološke]] karakteristikakarakteristike: ''"Ja dobro znam šta je sjajno velika razlika koja postoji [između] muškarcačovjeka i '' beštije'' (doslovno, "zvijer", to jest, ne-ljudska životinja) kad ih gledam iz ugla [[moralnostimoral]]nosti. ''Čovjek je životinja za koju je [[Kreator]] jvidiovidio da se uklapa u čast s takvim veličanstvenim [[um]]om i podrazumijevajuće usvojenim sposobnostima koje ga pripremaju za plemenitiji život"'', <ref>https://books.google.com/books?id=wIkOAAAAQAAJ&pg=PA179#v=onepage&q&f=false books.google.com.</ref>među kojima Linnaeus navodi značajan kapacitet za uočavanjeuočavanju [[razlog]]auzroka, kao i razlikovanje karakteristika ljudi.
 
Ovaj dio Lineove klasifikacije je pretrpilo kritiku drugih, tada poznatih biologa, kao što su [[Johan Gottschalk Wallerius]], [[Jacob Theodor Klein]] i [[Johann Georg Gmelin]] na terenu da je nelogično da se čovjek opiše kao "čovjekoliki".<ref>{{cite web |url=http://linnaeus.c18.net/Letters/display_txt.php?id_letter=L0759 |author=Johann Georg Gmelin |title=Letter to Carl Linnaeus |date=30 December 1746 |location=St. Petersburg, Russia |work=The Linnean Correspondence |accessdate=4 October 2011 |id=L0759}}</ref><ref>{{cite web |url=http://linnaeus.c18.net/Letters/display_txt.php?id_letter=L0783 |author=Carl Linnaeus |title=Letter to Johann Georg Gmelin |date=25 February 1747 |location=Uppsala, Sweden |work=The Linnean Correspondence |accessdate=4 October 2011 |id=L0783}}</ref><ref>[http://linnaeus.c18.net/mss_combine/UUB/L-GmelinJG/L0783-a-150-02.jpg JPG</ref><ref>http://groups.google.com/group/talk.origins/browse_thread/thread/39a07ac72ab23aed/</ref><ref>Slotkin|Slotkin (1965)]], [https://books.google.com/books?id=wIkOAAAAQAAJ&pg=PA180#v=onepage&q&f=false p. 180].|group=note}}</ref>
 
Ostali koji slijede su bili skloniji davanju ljudima posebnog mjesta u klasifikaciji. [[Johann Friedrich Blumenbach]] je u prvom izdanju svoje knjige ''Manual of Natural History'' ([[1779]].), predložio da se primati podijele u ''Quadrumana'' (četiri rukečetveroruki, odnosno repati i bezrepi majmuni ) i ''Bimana'' (dvoruki, odnosno ljudi). Ovo su preuzeli i neki drugi ugledni prirodnjaci, prije svih [[Georges Cuvier]]. Neki su podigli razliku čak na razinu [[red (biologija) | reda]]. Međutim, mnoga zajednička obilježja ljudi i drugih primata – a posebno [[veliki majmuni|velikih majmuna]] – jasno je pokazala da razlikarazlike nijenemaju naučnom smislunaučni smisao. [[Charles Darwin]] je u ''Porijeklu čovjeka''...[[1871]]. napisao:
{{Citat|"Veći broj prirodnjaka koji uzimaju u obzir cijelu strukturu čovjeka, uključujući i njegove mentalne sposobnosti, prati JohannJohanna FriedrichFriedricha BlumenbachBlumenbacha i GeorgesGeorgesa CuvierCuviera, te su stavljili čovjeka u poseban red, pod naslovom ''Bimana'', a samim tim i na jednakostijednakost s regovimaredovima ''Quadrumana'', ''Carnivora'', itd. Mnogi naši nedavni najbolji prirodnjaci su ponavljalIponavljali onaj pogled kojikoje je prvIprvi predložio Linnaeus, a koji je tako izvanredan zau njegovusvojoj mudrostmudrosti, i stavlli čovjeka u isti red sa ''Quadrumana'', pod nazivom ''Primata''. Pravda ovog zaključka će biti priložena: na prvom mjestu, moramo imati na umu komparativne beznačajnosti za klasifikaciju veličine razvijenosti mozga u čovjeka, za klasifikaciju i da je snažno obilježena razlika između lobanje čovjeka i ''Quadrumana'' (u zadnje vrijeme insistira Theodor Ludwig Wilhelm Bischoff , Christoph Theodor Aeby, i drugi), očigledno proizlaze iz njihovog različito razvijenog mozga. Na drugom mjestu, moramo imati na umu da su skoro sve druge i važnije razlike između čovjeka i ''Quadrumana'' očigledno po svojoj prirodi adaptacijske, a odnose se uglavnom na uspravan položaj čovjeka; kao što je struktura ruku, stopala, i karlice, zakrivljenost kičme, i položaj glave."}}
 
[[Datoteka:Antropomorpha12c.png|thumb|left|300px|Detalji iz 6. izdanja ''Systema Naturae'' ([[1748]].) koji opisuju ''[[Anthropomorpha|Ant[h]ropomorpha]]'' sa podjelom između''Homo'' ''Simia'']]
TeološkiPokazalo problemise da su, u to pogledu, teološki problemi dvostruki: prvo, stavljajućisvrstavanje čovjeka nau isti nivo kao i repatog ili bezrepog majmuna će smanjiti njegov duhovno viši položaj, za koji čovjek pretpostavlja da suse nalazi u velikom lancu bića, i drugo, zato što [[Biblija]] kaže da je čovjek stvoren na sliku [[Bog]]a<ref>Genesis, 1:26–1:27: 9</ref> ([[teomorfizam]]). Ako repati/bezrepi majmuni i ljudi nisu bili jasno i zasebno stvoreni, to bi značilo da su i oni nastali u liku Boga. To je nešto što mnogi nisu mogli prihvatiti.<ref name="Frängsmyr171-172">[[#Frängsmyr|Frängsmyr ''et al.'' (1983)]], pp. 171–172.</ref> Sukob između [[pogled na svijet|pogleda na svijet]], još uvijek traje, [[kontroverza stvaranje-evolucija]], ozbiljnoje počeo sa objavljivanjem knjige ''Porijeklo vrsta...'' [[Charles Darwin|Charlesa Darwina]], [[1859]].
 
Nakon takve kritike, Linnaeus je smatrao da je potrebno da se jasnije odredi. U 10. izdanju ''Systema Naturae'' je predstavio nove termine, uključujući i '' Mammalia'' i ''Primati'', od kojih se potonji može zamijeniti sa ''Anthropomorpha''<ref name="Frängsmyr175">[[#Frängsmyr|Frängsmyr ''et al.'' (1983)]], p. 175.</ref>, a ljudima je dao puno binominalno ime ''Homo sapiens''.<ref name="Blunt8">[[#Blunt|Blunt (2004)]], p. 8.</ref> Nova klasifikacija dobila je manje kritika, ali mnogi prirodni istoričari su i dalje vjerovali da je degradirao ljude sa njihovog bivšeg mjesta vladara nad prirodom, a toga nije bilo. Linnaeus je vjerovao da čovjek biološki pripada životinjskom carstvo i morao je biti u njega uključen.
* {{cite book|last1=Fara|first1=Patricia|authorlink=Patricia Fara|title=Sex, Botany and Empire: The Story of Carl Linnaeus and Joseph Banks|date=2003|publisher=Icon Books|location=Cambridge|isbn=9781840464443|url=https://books.google.ca/books?id=TtmhBQAAQBAJ|accessdate=22 February 2015|ref=harv}}
* {{cite book |last=Frängsmyr |first=Tore |last2=Lindroth |first2=Sten |last3=Eriksson |first3=Gunnar |last4=Broberg |first4=Gunnar |title=Linnaeus, the man and his work |url=https://books.google.com/?id=RrKiQgAACAAJ&dq=Linnaeus+the+man+and+his+works |year=1983 |publisher=University of California Press |location=Berkeley and Los Angeles |isbn=978-0-7112-1841-3 |ref=Frängsmyr}}
* {{cite book |last=Frodin |first=D. G. |year=2001 |title=Guide to Standard Floras of the World: an Annotated, Geographically Arranged Systematic Bibliography of the Principal Floras, Enumerations, Checklists, and Chorological Atlases of Different Areas |edition=2nd |publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-0-521-79077-2 |chapter=The evolution of floras |url=https://books.google.com/books?id=aMjXCF4rmDUC&pg=PA27&lpg=PA27 |pages=24–51 |ref=Frodin}}
* {{cite book |last1=Gribbin |first1=Mary |last2=Gribbin |first2=John |title=Flower Hunters |url=https://books.google.com/?id=yDC7gu-sCMsC |year=2008 |publisher=Oxford University Press |location=Oxford |isbn=978-0-19-956182-7 |ref=Gribbin}}
* {{cite book |last=Keevak |first=Michael |year=2011 |title=Becoming Yellow: A Short History of Racial Thinking |publisher=[[Princeton University Press]] |isbn=978-0-691-14031-5 |ref=Keevak}}
* {{cite book |last=Koerner |first=Lisbet |authorlink=Lisbet Rausing |title=Linnaeus: Nature and Nation |year=1999 |publisher=Harvard University Press|location=Harvard |isbn=978-0-674-09745-2 |ref=Koerner}}
* {{cite book |last=Loring Brace |first=C. |year=2005 |title="Race" is a Four Letter Word. The Genesis of the Concept |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-517351-2 |ref=Loring}}
* {{cite book |last=Marks |first=Jonathan |chapter=Ten facts about human variation |title=Human Evolutionary Biology |editor1-last=Muehlenbein |editor1-first=Michael |year=2010 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-87948-4 |pages=265–276 |url=https://books.google.com/books?id=3NRf_8gwmO8C&pg=PA265 |ref=Marks}}
* {{cite journal |last=Östholm |first=Hanna |year=2007 |title=The Linnaean Legacy: Three Centuries after his Birth |editor=Mary J. Morris and Leonie Berwick |volume=Special Issue No. 8 |pages=35–44 |journal=The Linnean |publisher=Newsletter and Proceedings of the Linnean Society of London |url=http://www.linnean.org/fileadmin/images/Linnean/Special_Issue_8_-_The_Linneaen_Legacy.pdf |format=[[Portable Document Format| PDF]] |ref=Östholm}}
* {{cite journal |last=Quammen |first=David |authorlink=David Quammen |date=June 2007 |title=The Name Giver |journal=[[National Geographic Magazine|National Geographic]] |url=http://ngm.nationalgeographic.com/2007/06/linnaeus-name-giver/david-quammen-text/1 |accessdate=3 April 2010 |ref=Quammen}}
* {{cite book | last1=Reveal | first1=James L. | last2=Pringle | first2=James S. | year=1993 | chapter=7. Taxonomic Botany and Floristics | title=Flora of North America | volume=1 | location=New York and Oxford | publisher=Oxford University Press | isbn=0-19-505713-9 | ref=Reveal }}
* {{cite book | last=Simpson | first=George Gaylord | year=1961 | title=Principles of Animal Taxonomy | location=New York and London | publisher=Columbia University Press | ref=Simpson }}
* {{cite book |last=Slotkin |first=J. S. |year=1965 |title=Readings in early Anthropology |publisher=[[Methuen Publishing]] |chapter=The Eighteenth Century |pages=175–243 |ref=Slotkin}}
* {{cite journal |last=Sprague |first=T. A. |year=1953 |title=Linnaeus as a nomenclaturist |journal=[[Taxon (journal)|Taxon]] |volume=2 |issue=3 |pages=40–46 |doi=10.2307/1217339 |jstor=1217339 |ref=Sprague}}
* {{cite book |last=Stace |first=Clive A. |authorlink=Clive A. Stace |year=1991 |title=Plant Taxonomy and Biosystematics |edition=2nd |publisher=[[Cambridge University Press]] |isbn=978-0-521-42785-2 |ref=Stace}}
* {{cite book |last=Stafleu |first=Frans A. |authorlink=Frans Stafleu |year=1971 |title=Linnaeus and the Linnaeans: the Spreading of their Ideas in Systematic Botany, 1735–1789 |location=Utrecht |publisher=International Association for Plant Taxonomy |isbn=978-90-6046-064-1 |ref=Stafleu}}
* {{cite journal |last=Stearn |first=W. T. |authorlink=William T. Stearn |year=1959 |title=The Background of Linnaeus' Contributions to the Nomenclature and Methods of Systematic Biology |journal=Systematic Zoology |volume=8 |issue=1 |pages=4–22 |ref=Stearn |doi=10.2307/2411603}}
* {{cite book |last=Stöver |first=Dietrich Johann Heinrich |title=The life of Sir Charles Linnæus |url=https://books.google.com/?id=ogwXAAAAYAAJ |editor=Joseph Trapp |year=1794 |publisher=Library of Congress |location=London |oclc = 5660395 |ref=Stöver}}
* {{cite book |author1=Van den Hoek, C. |author2=D. G. Mann |author3=H. M. Jahns |last-author-amp=yes |year=2005 |title=Algae: An Introduction to Phycology |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=978-0-521-30419-1 |ref=Hoek}}
* {{cite journal |last=Veitch |first=H. J. |authorlink=Harry Veitch |year=1897 |title=''Nepenthes'' |journal=[[Journal of the Royal Horticultural Society]] |volume=21 |issue=2 |pages=226–262 |ref=Veitch}}
* {{cite book |title=The Evolution of Modern Humans in Africa: a Comprehensive Guide |last=Willoughby |first=Pamela |year=2007 |publisher=[[AltaMira Press]] |isbn=978-0-7591-0119-7 |ref=Willoughby}}
* {{cite book |last1=Wilson |first1=Don E. |author2=DeeAnn M. Reeder |year=2005 |title=[[Mammal Species of the World]]: A Taxonomic and Geographic Reference |volume=1 |edition=3rd |publisher=[[JHU Press]] |isbn=978-0-8018-8221-0 |ref=Wilson}}
* {{cite book |author=Windelspecht, Michael |year=2002 |title=Groundbreaking Scientific Experiments, Inventions, and Discoveries of the 17th century |publisher=[[Greenwood Publishing Group]] |isbn=978-0-313-31501-5 |ref=Windelspecht}}
 
==Vanjski linkovi==
* [http://www.linnaeus2007.se/ The Linnæus Tercentenary]
* [http://biodiversitylibrary.org/creator/825 Works by Carl von Linné] na Biodiversity Heritage Library
* [http://nbn-resolving.de/urn:nbn:de:hbz:061:2-32889 Digital edition: "Critica botanica"] na [[University and State Library Düsseldorf]]
* [http://nbn-resolving.de/urn:nbn:de:hbz:061:2-32631 Digital edition: "Classes plantarum seu systemata plantarum"] u Univerzitetska i državna biblioteka Düsseldorf
* [http://lhldigital.lindahall.org/cdm/ref/collection/earththeory/id/19512 ''Oratio de telluris habitabilis incremento''] (1744) - cijeli digitalni faksimil iz biblioteke Linda Hall
;Ostalo
* Linnaeus was depicted by [[Jay Hosler]] in a parody of ''Peanuts'' titled "[http://www.jayhosler.com/Charlie.jpg Good ol' Charlie Darwin]".
* [http://www.nature.com/nature/journal/v446/n7133/index.html 15 March 2007 issue] of ''Nature'' featured a picture of Linnaeus on the cover with the heading "Linnaeus's Legacy" and devoted a substantial portion to items related to Linnaeus and Linnaean taxonomy.
* [http://blogs.discovermagazine.com/loom/2010/03/06/what-is-man-science-tattoo/ definition of the order Primates] mentioned by [[Carl Zimmer]]
* ''[[Ginkgo biloba]]'' [http://www.xs4all.nl/~kwanten/harderwijk.htm tree at the University of Harderwijk], said to have been planted by Linnaeus in 1735
{{Biologija}}
23.119

izmjena