Razlika između izmjena na stranici "Carl von Linné"

Dodano 313 bajtova ,  prije 3 godine
nema sažetka izmjene
{{izmjene u toku}}
{{Infokutija osoba
| ime = Carl von Linné
[[Datoteka:Kuca - Carl Linnaeus.jpg|mini|350px|Rodna kuća Carla von Linnéa <br><small>(Ispred nje stoji grupa biologa sa [[UNSA|Univerziteta u Sarajevu]], [[1974]].)</small>]]
 
==Život i djelo==
Linnaeus je rođen u selu Småland , u južnoj Švedskoj. Veći dio visokog obrazovanja stekao je na Univerziteu u Uppsali (''[[Uppsala]] University''), gdje je počeo držati predavanja iz [[botanika|botanike]], u [[1730]]. Od [[1735]]. do [[1738]]. živio je u [[Holandija|Holandiji]], gdje je studirao i objavio prvo izdanje svog kapitalnog djela ''Systema Naturae''. Zatim se vratio u [[Švedska|Švedsku]], gdje je postao profesor [[medicina|medicine]] i botanike u Uppsali. Tokom 1740-tih, upućen je na nekoliko putovanja kroz Švedsku da prikuplja kolekciju i klasificira [[biljke]] i [[životinje]]. Te aktivnosti je nastavio u 1750-tim i 1760-tim, uključujući i [[mineral]]e.
Prikupljene rezultate istraživanja objavio je u nekoliko tomova. U vrijeme njegove smrti, bio je jedan od najpriznatijih naučnika u Evropi.
Švajcarski filozof [[Jean-Jacques Rousseau]] ga je poslao poruku: ''“Reci mu da znam da nije postojao veći čovjek na zemlji"''. Njemački pisac Johann [[Wolfgang von Goethe]] je napisao: ''"Sa izuzetkom [[Shakespeare]]a i [[Spinoza|Spinoze]] , znam da niko među nama više ne živi neko, koji me je držao još pod tako jakim uticajem“"''. Švedski autor [[Augusta Strindberga]] je napisao: ''“Linnaeus je u stvarnosti bio pjesnik kojem se dogodilo da postane prirodnjak“''. Između ostalih komplimenata, Linnaeusa je nazvaopominjan i kao ''Princeps botanicorum'' (princ botaničara), "Plinije Severasjvera" i "Drugi Adam". OnTakođer ga takođerje smatrasmatran jednim od osnivača moderne [[ekologija|ekologije]].
 
U [[botanika|botanici]], Linnaeusova autorska skraćenice je '''L'''., koja se koristi da ga označi autoritetom za imena vrsta. U starijim publikacijama, ponekad se nalazi i skraćenica "''Linn''." Linnaeusova ostavština je i [[holotip]] (uzorak tipa) za vrstu ''Homo sapiens '', jer nakon što je usvojenusvajanja [[Međunarodni kodeks zoološke nomenklature|Međunarodnog kodeksa zoološke nomenklature]], jedini poznati primjerak bio njegov opis.
==Biografija==
Linnaeus je rođen u selu [[Rashult]] u [[Småland]]u , [[Švedska]], 23. [[maja 1707]]. Bio je prvo dijete Nicolausa (Nilsa) Ingemarssona (koji je kasnije usvojio prezime Linnaeus) i Christine Brodersonia. Njegov brat i sestre su Anna Maria Linnæa, Sofija Juliana Linnæa, Samuel Linnaeus i Emerentia Linnæa.
Godinu dana nakon što je rođenja Carla Linnaeusa, njegov djed Samuel Brodersonius je umro, a njegov otac Nils postao rektor Stenbrohulta. Carl je imao jednog brata, Samuela (koji će na kraju uspjeti da , kao i njihov otac, kao rektor Stenbrohulta, napiše priručnik o [[pčelarstvo|pčelarstvu]]).
Čak i u svojim ranim godinama, činilo se da ima naklonost za biljke, posebno cvijeće. Kad god je bio uznemiren, dobio je cvijet, koji ga je odmah smirivao. Nils je provodio mnogo vremena u svom vrtu i često pokazaivao cveće i Carlu govorio njihova imena. Ubrzo je dječak dobio svoje parče zemlje, gdje je mogao gajiti [[biljke]].
 
Carlov otac bio je prvi među precima koji je usvojio trajno prezime. Prije toga,u preciskandinavskih suzemaljama, korišten je koristili [[patronimija|patronimski]] sistem imenovanja skandinavskihpo zemalja:ocu. njegovNjegov otac je dobio imeprezime Ingemarsson nakon štojer je njegov otac bio Ingemar Bengtsson. Kada je Nils primljen na ''Universitet u Lundu'', morao je da upiše ime porodice. Usvojio je latinski naziv Linnaeus, prema gigantskoj [[lipa|lipi]] (ili lipama), [[švedski jezik|švedski]] ''lind'', koje su rasle na porodičnom imanju. To ime je napisano sa ligaturom æ . Kad je Carl rođen, imenovan je kao Carl Linnaeus, po prezimenu njegovog oca. Sin se uvijek jese pisanopisao sa ligaturom ''ae'', kako u rukopisanim dokumentima, tako i u publikacijama. Carlpv jeCarlov patronimik bi bio Nilsson, kaotj zvao bi se Carl Nilsson Linnaeus.
===Rano obrazovanje ===
LinnaeusLinnaeusov otac ga je počeo ga u ranoj dobi podučavapočeo podučavati u osnovama latinskog jezika, religije i geografije. Kada je Linnaeus imao sedam godina, Nils je odlučio da za njega angažira tutora. Roditelji su izabrali Johana Telandera, sina lokalnog Yeomana. Linnaeus ga nije volio, pišući u svojoj autobiografiji da je Telander "bolje znao ugasiti talente djeteta nego ih razvijati".
Dvije godine nakon što je počelo podučavanje, onupućen je upućen u Nižu [[gimnazija|gimnaziju]] u Växjöu, [[1717]]. Linnaeus je rijetko učio, a često išao na selo da traže biljke. Došao je do zadnje godine u Osnovnoj školi kada je imao petnaest godina,. kojiUočio ga je učio od strane direktoradirektor, DanielaDaniel LannerusaLannerus, koji je bio također zainteresiran za botaniku. Lannerus je primijetio Linnaeusov interes u botanici i dao mu dio njegovogsvog vrta.
Linnaeus je [[1724]]. pošao u Växjö Katedralskola, gdje je studirao uglavnom [[grčki jezik|grčki]] i [[hebrejski jezik]], [[teologija|teologiju]] i [[matematika|matematiku]], nastavni plan i program dizajniran za dječake koji se pripremaju za svećenika. U posljednjih godinu dana u gimnaziji, LinnaeusLinnaeusov otac je posjetio profesore da pita kako napreduje učenje njegovog sina. Na njegovo zaprepašćenje, većina je rekla da dječak nikada neće postati naučnik. RothmanJedino je Rothman i inače vjerovao da bi Linnaeus mogao imati budućnost u medicini. Doktor je ponudio da Linnaeus živi sa njegovom porodicom u Växjöu i da ga podučava u [[fiziologija|fiziologiji]] i botanici. Nils je prihvatio ovu ponudu.
 
=== Studij===
==== Lund====
Rothman je Ukazaoukazivao Linnaeusu da je botanika bila ozbiljna tema. Predavao mu je MU JE klasifikaciju biljaka prema Tournefortovom sistemu. Linnaeus je učio i o [[spolno razmnožavanje|seksualnoj reprodukciji]] biljaka, prema Sébastienu Vaillantu . U [[1727]]., Linnaeus, u 21. godini, upisano se na Lund University u Skånee. Bio je registriran kao ''Carolus Linnaeus'', što je latinski oblik njegovog punog imeimena i prezimena, koji je i kasnije koristitio u publikacijama na latinskom.
Profesor [[Kilian Stobæus]], naučnik o prirodi, [[ljekar]] i [[historičar]], ponudio je Linnaeusu podučavanje i smještaj, kao i korištenje njegove biblioteke, koja je uključivala mnoge knjige iz botanike. Također je studentu dao besplatan ulaz na njegova predavanja. U slobodno vrijeme, Linnaeus je istraživao floru Županije, zajedno sa studentima koji su imali iste interese.
 
====Uppsala====
U augustu [[1728]]., Linnaeus je odlučio da ode na ''Uppsala University'' po savjet Rothmana, koji je vjerovao da će biti bolji izbor ako Linnaeus studira i medicinu i botaniku. Rothman je preporučio dva profesora koji su predavali na Medicinskom fakultetu u Uppsali: Olofa Rudbecka Mlađeg i Larsa Roberga. Iako su Rudbeck i Roberg bili nesumnjivo dobri profesori, do tada su bili stariji i nisu bili toliko zainteresirani za nastavu. Rudbeck više nije davaodržao javna predavanja, a imao je druge koji su stajali uz njega. Predavanja iz botanike, [[zoologija|zoologije]], [[farmakologija|farmakologije]] i [[anatomija|anatomije]] nisu bila na najboljem nivou. U Uppsali, Linnaeus je upoznao novog dobrotvora, Olofa Celzijusa , koji je bio profesor teologije i botaničar amater. On je primio LinnaeuseLinnaeusa u svoj dom i dozvolio da iskoriskoristi njegovu biblioteku, koja je bila jedna od najbogatijih botaničkih biblioteke u Švedskoj.
U [[1729]]., Linnaeus je napisao tezu, ''Praeludia Sponsaliorum Plantarum'' o [[spolno razmnožavanje|spolnom razmnožavanju]] biljaka. To je privuklo Rudbeckovu pažnju; u maju [[1730]]., on je odabrao Linnaeusa za predavanja na Univerzitetu, iako je mladić bio samo student druge godine. Njegova predavanja su bila popularna, a Linnaeus se često obraćao publici od 300 ljudi. U junu, Linnaeus je preselio iz Celzijusove kuće kod Rudbecka da postane tutor za troje najmlađih, od njegovih 24 djece. Njegovo prijateljstvo s Celzijusom nije slabilo i oni su nastavili botaničke ekspedicije. Tokom te zime, Linnaeus je počeo da sumnja u Tournefortov sistem klasifikacije i odlučio da stvori jedan svoj. Njegov plan je bio da biljke podijele po broju [[prašnik]]a i [[tučak|tučkova]]. Počeo da piše nekoliko knjiga, koje će kasnije rezultirati u, naprimjer, ''Genera Plantarum'' i ''Critica Botanica''. Također je također napisao knjigu (''Adonis Uplandicus'') o biljkama koje su uzgajane u Botaničkom vrtu Uppsala.
Rudbeck i bivši pomoćnik, Nils Rosén, vratili su se na Univerzitetu Mar [[1731]]. sa diplomom iz medicine. Rosén je počeo da drži predavanja iz anatomije i pokušao da preuzme Linnaeusova predavanja iz botanike, ali je Rudbeck to spriječio. Do decembra, Rosén je Linnaeusa privatno podučavao iz medicinwemedicine. U decembru, Linnaeus je imao "neslaganja" sa Rudbeckovom suprugom i morao iseliti iz kuće njegovogsvog mentora; njegov odnos s RudbeckRudbeckom se nije pojavio kaobio prepreka uza dalju saradnjisaradnju. Za Božić, Linnaeus se vratio kući u Stenbrohult da posjeti svoje roditelje, po prvi put nakon tri godine. Njegova majka je odobravala njegov propust da postane svećenik, ali jei bila je zadovoljna činjenicom da je naučio predavati na Univerzitetu.
===Doktorat ===
One gradove u kojima je radio izvan Švedske, Linnaeus je posjetio samo u periodu [[1735]].-[[1738]].
Po povratku u Uppsalu, Linnaeusov odnos sa Nilsom Rosénom se pogoršao, pa je rado prihvatio poziv studenta Claesa Sohlberga da provede Božićni odmor u Falunu sa Sohlbergovom porodicom Sohlbergov otac je bio rudarski inspektor, pa ga je Linnaeus posjetio rudniku rudniku, u blizini Faluna. Sohlbergov otac je predložio Linnaeusu da onpovede treba da povedenjegovog Sohlbergasina u [[Holandija|holandsku]] Republiku i dalje ga tamo podučava za godišnju platu. U to vrijeme, holandska Republika je bila jedno od najpoštovanijih mjesta za proučavanje prirodne historije i zajedničko mjesto za ŠveđaneŠveđana za njihove doktorske studije. Linnaeus, koji je bio zainteresiran za oba prijedloga, prihvaća ponudu.
Kada Linnaeus stigao Harderwijk , počeo daodmah radije odmahpočeo raditi na sticanju diplome. U to vrijeme, Harderwijk je poznat po dodjeli "instant" akademskih zvanja, nakon svega sedam dana. PrvoOdmah je predao tezu o uzroku [[malarija|malarije]], koju je napisao u Švedskoj, i potom je branio uz javnu raspravu. Njegova disertacija, podnijeta je 23. juna, pod nazivom ''Dissertatio medica inauguralis in qua exhibetur hypothesis nova de febrium intermittentium causa'' ("Svečana teza u medicini, u kojoj je predstavljenA nova hipoteza o uzroku prekida groznice"). Zaključio je da se malarija javlja samo na mjestima gdje je zemljište bogato s glinom. Kako je danas poznato, bio je u pravu o uzroku, ali nije imao mikroskop da dovoljno dobro vidi malarijske [[parazit]]e , koje su širili komarci u vodi u lokvama u brazdama. Ali bio je u pravu u predviđanju da je [[tradicionalna kineska medicin]]a , uključujući upotrebu [[pelin]]a (Artemisia), potencijalni izvor lijeka za malariju. (Artemizinin]]i , izvedeni iz pelina, su sada glavni lijek za malariju.)
 
Sljedeći korak je da bio usmeni ispit i dijagnoza za pacijenta. Nakon manje od dvije sedmice, uzeo je diplomu i postao doktor, u dobi od 28 godina. Tokom ljeta, Linnaeus je sreo prijatelja iz Uppsale, Petera Artedija. Prije odlaska iz Uppsale, Artedi i Linnaeus su odlučili da, ako jedan od njih da umre, preživjeli završi posao onog drugog. Deset sedmica kasnije, Artedi se utopio u jednom od kanala u [[Amsterdam]]u, a njegov nedovršeni rukopis o klasifikaciji riba je ostao Linnaeusu da ga završi.
 
==Objavljivanje ''Systema Naturae''==
Jedan od prvih naučnika sa kojima se Linnaeus sastaisasta0 u Holandiji bio je [[Johan Frederik Gronovius]], kojmkojem je Linnaeus pokazao jedan od nekoliko rukopisa koje je donio sa sobom iz Švedske. Rukopis je opisivao novi sistem za klasifikacijuklasifikacije biljaka. Kada ga je Gronovius vidio, bio je vrlo impresioniran i ponudio da pomogne platiti štampanje. Uz dodatni novčani doprinos škotskog doktora Isaaca Lawsona, rukopis je objavljen kao ''Systema Naturae'' ([[1735]].).
 
U Holandiji se upoznao i s jednim od najuglednijih ljekara i holandskih botaničara [[Herman Boerhaave|Hermanom Boerhaaveom]] , koji je pokušao da ubijediubijediti Linnaeusa da tamo gradi karijeru. Boerhaave mu je ponudio put u Južnu Afriku i Ameriku, ali je Linnaeus odbio, navodeći da ne bi podnio vrućine. Umjesto toga, Boerhaave ga je uvjerio da treba posjetiti botaničara [[Johannes Burman|Johannesa Burmana]] . Nakon posete, Burman, impresioniran znanjem njegovim gosta, odlučio je Linnaeus treba da ostane s njim tokom zime. Tokom tog boravka, Linnaeus je pomogao Burmanu u radu na ''Thesaurus Zeylanicus''. Burman je zauzvrat pomogao Linnaeusu u radu na knjigama: ''Fundamenta Botanica'' i ''Bibliotheca Botanica''.
 
==Rektor Univerziteta u Uppsali==
U [[1750]]., Linnaeus je postao rektor Univerziteta u Uppsali, počevši tako stvaralački period tamo gdje su cijenjene prirodne nauke. Možda je najvažniji doprinos koji je dao tokom svog službovanja u Uppsali bio predavački; mnogi njegovi učenici otputovali su u razna mjesta u svijetu da prikupljaju botaničke uzorke. Najbolje od tih studenata, Linnaeus prozvao svojeim "apostolima". Njegova predavanja su običnobila vrlo popularna i često su održaniodržavana u Botaničkom vrtu. Pokušao je naučiti studente da misle svojom glavom i ne vjeruju nikome, ni njemu. Još više popularnije od predavanja su, bile su botaničke ekskurzije, koje su organizirane svake subote tokom ljeta, kada su Linnaeus i njegovi učenici istraživali [[flora|floru]] i [[fauna|faunu]] u blizini Uppsale.
==''Philosophia Botanica''==
''Philosophia Botanica'', Linnaeus je objavio [[1751]]. Knjiga sadrži kompletan pregled sistema taksonomije koju je koristio u svojim ranijim radovima. Također sadrži informacije i o tome kako se vodi dnevnik radaarada i zapažanja na putovanjima i kako da se održava botanički vrt.
 
== ''Nutrix Noveca''==
U Linnaeusovo vrijeme, bilo je normalno za žene više klase da imaju [[dojilja|dojilje]] za svoje bebe. Linnaeus se pridružio kampanji za okončanje ove prakse u Švedskoj i promovirao dojenje majke. Tako je [[1752]]. objavio tezu uz Fredericka Lindberga, lekaraljekara-studenta, na osnovu svojih iskustava. U tradiciji tog perioda, ova disertacija je u suštini imala smisao predsjedavajućeg recenzenta (''prases'') za izlaganje koje je imao student. Linnaeusova 'disertacija' je prevedena na [[francuski jezik]] (J. E. Gilibert) u [[1770]]., kao ''La Nourrice marâtre, ou disertacija sur les apartmana funestes du nourrisage Mercenaire''. Linnaeus je predložio da bi djeca mogla apsorbirati ličnost svojih dojilja kroz mlijeko. Divio se praksi brige o djeci kod [[Laponac]]a i naglasio kako su im zdrave bebe, u odnosu na one Evropljane koji su zaposlili dojilje. Pomenuo je i dnosupoređenje sa ponašanjem divljih životinja i naglasio kako nijedna od njih ne uskraćuje novorođenčadi njihovo majčino mlijeko. Mislio je da je njegov aktivizam odigrao ulogu u njegovom izboru termina ''Mammalia'' za klasu organizama.
==Species Plantarum ==
 
==Glavne publikacije==
*''Systema Naturae'' je štampana u Hlandiji, [[1735]]. Rad je imao dvanaest stranica. eDoDo trenutka kada je dostigla svoj 10. izdanje, [[1758]]., ta klasifikacija je obuhvatila 4.400 vrsta životinja i 7.700 vrsta biljaka. U njemunjoj su uglavnom korištena, za to vrijeme, glomazna imena, kao što su "''Physalis annua ramosissima'', ''Ramis angulosis glabris'', ''Foliis dentato-serratis",''. dopunjenaDopunjena su je konciznom i sada poznatom "binomialnom nomenklaturom", sastavljenom od generičkiog naziva, uz koji slijedi određujući epitet, kao Physalisnpr. angulata''Homo sapiens''. OvoDruga može poslužiti kao(pridjevska) oznaka kojaje seslužila odnosikao '''opis'' na vrste (=razuimni, umni). VišeImena sui sadržaj viših izkategorijekategorija su građenegrađena i raspoređeniraspoređena na jednostavan i uredan način. Iako je sistem, sada poznat kao [[binomna nomenklatura]] djelomično bio razvijen (vidi: braća [[Gaspard Bauhin]] i [[Johann Bauhin]]) skoro 200 godina ranije, Linnaeus je bio prvi koji ga koristi dosljedno u cijelom radu, uključujući monospecijske rodovarodove, a može se reći da je to definitivno popularizirao u naučnoj zajednici.
Nakon padaslabljenja u zdravljuzdravlja, Linnaeus, u ranim 1770.-tim godinama, objavljivanje izdanja ''Systema Naturae'' u dva različita pravca. JošPomaže da još jedan švedski naučnik, [[Johan Andreas Murray]] izdajeodvojeno izda sekciju ''Regnum Vegetabile'' odvojeno ([[1774]].), kao ''Sistema Vegetabilium'', a zbunjujuće označenooznačenu kao 13. izdanje. U međuvremenu jese 13. izdanje čitavog ''Sistema'' pojavilo i u dijelovima, između [[1788]]. i [[1793]]. To je bio preko ''Systema Vegetabilium da Linnaeus'', pa je Lineov rad postao poznat u i u Engleskoj, nakon njegovog prijevoda sa latinskog, koji je priredilo Botaničko društvo Lichfield (1783-1785).
 
*''Species Plantarum''
Ostala glavna Lineova djela su:
*''Genera Plantarum''
*''PhilosophiaSpecies BotanicaPlantarum'';
*''SpeciesGenera Plantarum'';
''Philosophia Botanica'' ([[1751]].) je sažetak Linnaeusovih razmišljanja o klasifikaciji i nomenklaturi biljaka, kao i prethodno objavljenog rada u ''Fundamenta Botanica'' ([[1736]].) i ''Critica Botanica'' ([[1737]].). Ostale publikacije čine dio njegovog plana za reformu temelja botanike, a uključuju njegove ''Classes Plantarum'' i ''Bibliotheca Botanica'' : sve su štampane u Holandiji (kao i ''Genera Plantarum'' (1737) i ''Systema Naturae'' (1735)), a Philosophia je istovremeno objavljena i u [[Stockholm]]u.
*''Philosophia Botanica'' , i
 
''Philosophia Botanica'' ([[1751]].) koja je sažetak Linnaeusovih razmišljanja o klasifikaciji i nomenklaturi biljaka, kao i prethodno objavljenog rada u ''Fundamenta Botanica'' ([[1736]].) i ''Critica Botanica'' ([[1737]].). Ostale publikacije čine dio njegovog plana za reformu temelja botanike, a uključuju njegove ''Classes Plantarum'' i ''Bibliotheca Botanica'' : sve su štampane u Holandiji (kao i ''Genera Plantarum'' (1737) i ''Systema Naturae'' (1735)), a ''Philosophia'' je istovremeno objavljena i u [[Stockholm]]u.
==Također pogledajte==
*[[Historija botanike]]
*[[Biološka klasifikacija]
*[[Naučne revolucije]]
*[[Taksonomija]]
*[[Biosisrematika]]
 
==Reference==
23.119

izmjena