Razlika između izmjena na stranici "Carl von Linné"

Uklonjena 32 bajta ,  prije 4 godine
(review)
((review))
 
Osnivač i prvi predsjednik [[Švedska|švedske]] Akademije nauka i prirodoslovnog muzeja. Linné je jedan od najvećih deskriptivnih botaničara svih vremena. Stvorio je osnovu nomenklature životinjskog svijeta, uvođenjem [[Binarna nomenklatura|binarne nomenklature]], tako da svaka biljka i životinja imaju dva imena - roda i vrste. Linnéov sistem nomenklature održao se do našeg doba.<ref>{{Cite web|url=http://www.famousscientists.org/carolus-linnaeus/|title=Carolus Linnaeus - Biography, Facts and Pictures|last=|first=|date=|website=www.famousscientists.org|publisher=|language=en|accessdate=1. 5. 2014}}</ref>
[[Datoteka:Kuca - Carl Linnaeus.jpg|mini|350px|Rodna kuća Carla von Linnéa (Ispred nje je grupa biologa sa Univerziteta u Sarajevu, [[1974]].)]]
 
Linnaeus je rođen u selu Småland , u južnoj Švedskoj. Veći dio visokog obrazovanja stekao je na Univerziteu u Uppsali (''[[Uppsala]] University''), gdfjegdje je počeo držati predavanja iz [[botanika|botanike]], u [[1730]]. Od [[1735]]. do [[1738]]. živio je u [[Holandija|Holandiji]], gdje je studirao i objavio prvo izdanje svog kapitalnog djela ''Systema Naturae'' . Zatim se vratio u [[Švedska|Švedsku]], gdje je postao profesor [[medicina|medicine]] i botanike u Uppsali. Tokom 1740-tih, upućen je na nekoliko putovanja kroz Švedsku da prikuplja kolekciju i klasifikacira [[biljke]] i [[životinje]]. Te aktivnosti je nastavio u 1750-tim i 1760-tim, uključujući i [[mineral]]e. Prikupljene rezultate istraživanja objavio je u nekoliko tomova. U vrijeme njegove smrti, bio je jedan od najpriznatijih naučnika u Evropi.
Prikupljene rezultate istraživanja objavio je u nekoliko tomova. U vrijeme njegove smrti, bio je jedan od najpriznatijih naučnika u Evropi.
Švajcarski filozof [[Jean-Jacques Rousseau]] ga je poslao poruku: ''“Reci mu da znam da nije veći čovjek na zemlji"''. Njemački pisac Johann [[Wolfgang von Goethe]] je napisao: "Sa izuzetkom [[Shakespeare]]a i [[Spinoza|Spinoze]] , znam da niko među nama više ne živi, koji me je držao još pod tako jakim uticajem“". Švedski autor [[Augusta Strindberga]] je napisao: "''“Linnaeus je u stvarnosti bio pjesnik kojem se dogodilo da postane prirodnjak“''. Između ostalih komplimenata, Linnaeusa je nazvao ''Princeps botanicorum'' ( princ botaničara), "Plinije Severa" i "Drugi Adam". On ga također smatra jednim od osnivača moderne [[ekologija|ekologije]].
 
U [[botanika|botanici]], Linnaeusova autorska skraćenice je '''L'''., koja se koristi da ga označi autoritetom za imena vrsta. U starijim publikacijama, ponekad se nalazi i skraćenica "Linn." Linnaeusova ostavština je i [[holotip]] (uzorak tipa) za vrstu Homo sapiens , nakon što je usvojen [[Međunarodni kodeks Zoološke nomenklature]], j jedini poznati primjerak bio njegov opis.
==Biografija==
Godinu dana nakon što je rođenja Carla Linnaeusa, njegov djed Samuel Brodersonius je umro, a njegov otac Nils postao rektor Stenbrohulta. Carl je imao jednog brata, Samuela (koji će na kraju uspjeti da , kao i njihov otac, kao rektor Stenbrohulta, napiše priručnik o [[pčelarstvo|pčelarstvu]].
Čak i u svojim ranim godinama, činilo se da ima naklonost za biljke, posebno cvijeće. Kad god je bio uznemiren, dobio je cvijet, koji ga je odmah smirivao. Nils je provodio mnogo vremena u svom vrtu i često pokazaivao cveće i Carlu govorio njihova imena. Ubrzo je dječak dobio svoje parče zemlje, gdje je mogao gajiti [[biljke]].
 
Carlov otac bio je prvi među precima koji je usvojio trajno prezime. Prije toga, preci su koristili [[patronimija|patronimski]] sistem imenovanja skandinavskih zemalja: njegov otac je dobio ime Ingemarsson nakon što je njegov otac bio Ingemar Bengtsson. Kada je Nils primljen na ''Universitet u Lundu'', morao je da upiše ime porodice. Usvojio je latinski naziv Linnaeus, prema gigantskoj [[lipa|lipi]] (ili lipama), [[švedski jezik|švedski]] ''lind'', koje su rasle na porodičnom imanju. To ime je napisano sa ligaturom æ . Kad je Carl rođen, imenovan je Carl Linnaeus, po prezimenu njegovog oca. Sin se uvijek je pisano sa ligaturom ''ae'', kako u rukopisanim dokumentima, tako i u publikacijama. Carlpv je patronimik bi bio Nilsson, kao Carl Nilsson Linnaeus.
==Rektor Univerziteta u Uppsali==
U [[1750]]., Linnaeus je postao rektor Univerziteta u Uppsali, počevši tako stvaralački period tamo gdje su cijenjene prirodne nauke. Možda je najvažniji doprinos koji je dao tokom svog službovanja u Uppsali bio predavački; mnogi njegovi učenici otputovali su u razna mjesta u svijetu da prikupljaju botaničke uzorke. Najbolje od tih studenata, Linnaeus prozvao svojeim "apostolima". Njegova predavanja su obično vrlo popularna i često su održani u Botaničkom vrtu. Pokušao je naučiti studente da misle svojom glavom i ne vjeruju nikome, ni njemu. Još više popularnije od predavanja su bile botaničke ekskurzije, koje su organizirane svake subote tokom ljeta, kada su Linnaeus i njegovi učenici istraživali [[flora|floru]] i [[fauna|faunu]] u blizini Uppsale.
==''Philosophia Botanica''==
*Systema Naturae je štampana u Hlandiji, [[1735]]. Rad je imao dvanaest stranica. eDo trenutka kada je dostigla svoj 10. izdanje, [[1758]]., ta klasifikacija je obuhvatila 4.400 vrsta životinja i 7.700 vrsta biljaka. U njemu su uglavnom korištena, za to vrijeme glomazna imena, kao što su "Physalis annua ramosissima, Ramis angulosis glabris, Foliis dentato-serratis", dopunjena su je konciznom i sada poznatom "binomialnom nomenklaturom", sastavljenom od generičkiog naziva, uz koji slijedi određujući epitet, kao Physalis angulata . Ovo može poslužiti kao oznaka koja se odnosi na vrste. Više su izkategorije su građene i raspoređeni na jednostavan i uredan način. Iako je sistem, sada poznat kao [[binomna nomenklatura]] djelomično bio razvijen (vidi: braća [[Gaspard Bauhin]] i [[Johann Bauhin]]) skoro 200 godina ranije, Linnaeus je bio prvi koji ga koristi dosljedno u cijelom radu, uključujući monospecijske rodova, a može se reći da je to popularizirao u naučnoj zajednici.
Nakon pada u zdravlju, Linnaeus ''u ranim 1770.-tim godinama, objavljivanje izdanja Systema Naturae u dva različita pravca. Još jedan švedski naučnik, [[Johan Andreas Murray]] izdaje sekciju ''Regnum Vegetabile'' odvojeno [[1774]]. kao ''Sistema Vegetabilium'', a zbunjujuće označeno kao 13. izdanje. U međuvremenu je 13. izdanje čitavog Sistema pojavilo u dijelovima između [[1788]]. i [[1793]]. To je bio preko ''Systema Vegetabilium da Linnaeus'', pa je Lineov rad postao poznat u i u Engleskoj, nakon njegovog prijevoda sa latinskog, koji je priredilo Botaničko društvo Lichfield (1783-1785).
*''Species Plantarum''
*''Genera Plantarum''
==Vanjski linkovi==
{{Commons category|Carl von Linné|Linnaeus}}
 
{{wikisource author|Carl Linnaeus}}
;Biografija
* [http://www.linnaeus.uu.se/online/index-en.html Biography] at the Department of Systematic Botany, Uppsala University|University of Uppsala
* [http://linnean.org/index.php?id=47 Biography] at The Linnean Society of London
* [http://www.ucmp.berkeley.edu/history/linnaeus.html Biography] from the University of California Museum of Paleontology
* A four-minute [https://www.youtube.com/watch?v=Gb_IO-SzLgk biographical video] from the London [[Natural History Museum, London|Natural History Museum]] on YouTube
* [http://www.sil.si.edu/digitalcollections/tl-2/browse.cfm?vol=3#page/87 Biography] from Taxonomic Literature, 2nd Edition. 1976–2009.
;Resursi
* [http://biodiversitylibrary.org/creator/825 Works by Carl von Linné] at the [[Biodiversity Heritage Library]]
* [http://nbn-resolving.de/urn:nbn:de:hbz:061:2-32889 Digital edition: "Critica botanica"] by the [[University and State Library Düsseldorf]]
* [http://nbn-resolving.de/urn:nbn:de:hbz:061:2-32631 Digital edition: "Classes plantarum seu systemata plantarum"] by the [[University and State Library Düsseldorf]]
* [http://lhldigital.lindahall.org/cdm/ref/collection/earththeory/id/19512 ''Oratio de telluris habitabilis incremento''] (1744) - full digital facsimile from [[Linda Hall Library]]
;Ostalo
* Linnaeus was depicted by [[Jay Hosler]] in a parody of ''Peanuts'' titled "[http://www.jayhosler.com/Charlie.jpg Good ol' Charlie Darwin]".
* [http://blogs.discovermagazine.com/loom/2010/03/06/what-is-man-science-tattoo/ definition of the order Primates] mentioned by [[Carl Zimmer]]
* ''[[Ginkgo biloba]]'' [http://www.xs4all.nl/~kwanten/harderwijk.htm tree at the University of Harderwijk], said to have been planted by Linnaeus in 1735
{{BotanikaBiologija}}
{{Zoologija}}
 
{{DEFAULTSORT:Linnaeus, Carl}}
[[CategorijaKategorija:Rođeni 1707.]]
[[Kategorija:Umrli1778Umrli 1778.]]
[[Kategorija:Pisci na latinskom jeziku]]
[[Kategorija:Švedski ljekari]]
[[Kategorija:Švedski pisci]]
23.119

izmjena