Razlika između izmjena na stranici "Carl von Linné"

Dodana 21.093 bajta ,  prije 3 godine
nema sažetka izmjene
m
[[Datoteka:Kuca - Carl Linnaeus.jpg|mini|Rodna kuća Carla von Linnéa (Ispred nje je grupa biologa sa Univerziteta u Sarajevu, [[1974]].)]]
 
Linnaeus je rođen u selu Småland , u južnoj Švedskoj. Veći dio visokog obrazovanja stekao je na Univerziteu u Uppsali (''[[Uppsala]] University), gdfje je počeo držati predavanja iz [[botanika|botanike]], u [[1730]]. Od [[1735]]. do [[1738]]. živio je u [[Holandija|Holandiji]], gdje je studirao i objavio prvo izdanje svog kapitalnog djela ''Systema Naturae'' . Zatim se vratio u [[Švedska|Švedsku]], gdje je postao profesor [[medicina|medicine]] i botanike u Uppsali. Tokom 1740-tih, upućen je na nekoliko putovanja kroz Švedsku da prikuplja kolekciju i klasifikacira [[biljke]] i [[životinje]]. Te aktivnosti je nastavio u 1750-tim i 1760-tim, uključujući i [[mineral]]e. Prikupljene rezultate istraživanja objavio je u nekoliko tomova. U vrijeme njegove smrti, bio je jedan od najpriznatijih naučnika u Evropi.
== Reference ==
{{refspisak}}
Švajcarski filozof [[Jean-Jacques Rousseau]] ga je poslao poruku: ''“Reci mu da znam da nije veći čovjek na zemlji". Njemački pisac Johann [[Wolfgang von Goethe]] je napisao: "Sa izuzetkom [[Shakespeare]]a i [[Spinoza|Spinoze]] , znam da niko među nama više ne živi, koji me je držao još pod tako jakim uticajem“". Švedski autor [[Augusta Strindberga]] je napisao: "“Linnaeus je u stvarnosti bio pjesnik kojem se dogodilo da postane prirodnjak“''. Između ostalih komplimenata, Linnaeusa je nazvao ''Princeps botanicorum'' ( princ botaničara), "Plinije Severa" i "Drugi Adam". On ga također smatra jednim od osnivača moderne ekologije.
 
U [[botanika|botanici]], Linnaeusova autorska skraćenice je '''L'''., koja se koristi da ga označi autoritetom za imena vrsta. U starijim publikacijama, ponekad se nalazi i skraćenica "Linn." Linnaeusova ostavština je i [[holotip]] (uzorak tipa) za vrstu Homo sapiens , nakon što je usvojen [[Međunarodni kodeks Zoološke nomenklature]], j jedini poznati primjerak bio njegov opis.
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
==Biografija==
* [http://www.ucmp.berkeley.edu/history/linnaeus.html Biografija]
Linnaeus je rođen u selu [[Rashult]] u [[Småland]]u , [[Švedska]], 23. [[maja 1707]]. Bio je prvo dijete Nicolausa (Nilsa) Ingemarssona (koji je kasnije usvojio prezime Linnaeus) i Christine Brodersonia. Njegov brat i sestre su Anna Maria Linnæa, Sofija Juliana Linnæa, Samuel Linnaeus i Emerentia Linnæa.
* [http://linnean.org/index.php?id=47 Londonsko društvo Linné - biografija]
* [http://linnaeus.c18.net/ Linnéova korespodencija]
Godinu dana nakon što je rođenja Carla Linnaeusa, njegov djed Samuel Brodersonius je umro, a njegov otac Nils postao rektor Stenbrohulta. Carl je imao jednog brata, Samuela (koji će na kraju uspjeti da , kao i njihov otac, kao rektor Stenbrohulta, napiše priručnik o [[pčelarstvo|pčelarstvu]].
Čak i u svojim ranim godinama, činilo se da ima naklonost za biljke, posebno cvijeće. Kad god je bio uznemiren, dobio je cvijet, koji ga je odmah smirivao. Nils je provodio mnogo vremena u svom vrtu i često pokazaivao cveće i Carlu govorio njihova imena. Ubrzo je dječak dobio svoje parče zemlje, gdje je mogao gajiti biljke.
 
Carlov otac bio je prvi među precima koji je usvojio trajno prezime. Prije toga, preci su koristili [[patronimija|patronimski]] sistem imenovanja skandinavskih zemalja: njegov otac je dobio ime Ingemarsson nakon što je njegov otac bio Ingemar Bengtsson. Kada je Nils primljen na ''Universitet u Lundu'', morao je da upiše ime porodice. Usvojio je latinski naziv Linnaeus, prema gigantskoj [[lipa|lipi]] (ili lipama), [[švedski jezik|švedski]] ''lind'', koje su rasle na porodičnom imanju. To ime je napisano sa ligaturom æ . Kad je Carl rođen, imenovan je Carl Linnaeus, po prezimenu njegovog oca. Sin se uvijek je pisano sa ligaturom ''ae'', kako u rukopisanim dokumentima, tako i u publikacijama. Carlpv je patronimik bi bio Nilsson, kao Carl Nilsson Linnaeus.
===Rano obrazovanje ===
Linnaeus otac je počeo ga u ranoj dobi podučava u osnovama latinskog jezika, religije i geografije. Kada je Linnaeus imao sedam godina, Nils je odlučio da za njega angažira tutora. Roditelji su izabrali Johana Telandera, sina lokalnog Yeomana. Linnaeus ga nije volio, pišući u svojoj autobiografiji da je Telander "bolje znao ugasiti talente djeteta nego ih razvijati".
Dvije godine nakon što je počelo podučavanje, on je upućen u Nižu [[gimnazija|gimnaziju]] u Växjöu, [[1717]]. Linnaeus rijetko učio, a često išao na selo da traže biljke. Došao je do zadnje godine u Osnovnoj školi kada je imao petnaest godina, koji je učio od strane direktora, Daniela Lannerusa, koji je bio zainteresiran za botaniku. Lannerus je primijetio Linnaeusov interes u botanici i dao mu dio njegovog vrta.
Linnaeus je [[1724]]. pošao u Växjö Katedralskola, gdje je studirao uglavnom [[grčki jezik|grčki]] i [[hebrejski jezik]], [[teologija|teologiju]] i [[matematika|matematiku]], nastavni plan i program dizajniran za dječake koji se pripremaju za sveštenika. U posljednjih godinu dana u gimnaziji, Linnaeus otac posjetio profesore da pita kako napreduje učenje njegovog sina. Na njegovo zaprepašćenje, većina je rekla da dječak nikada neće postati učenjak. Rothman je inače vjerovao da bi Linnaeus mogao imati budućnost u medicini. Doktor je ponudio da Linnaeus živi sa njegfovom porodicom u Växjöu i da ga podučava u [[fiziologija|fiziologiji]] i botanici. Nils je prihvatio ovu ponudu.
 
=== Studij===
==== Lund====
Rothman je Ukazao Linnaeusu da je botanika bila ozbiljna tema. Predavao je MU JE klasifikaciju biljaka prema Tournefortovom sistemu. Linnaeus je učio i o [[spolno razmnožavanje|seksualnoj reprodukciji]] biljaka, prema Sébastienu Vaillantu . U [[1727]]., Linnaeus, u 21. godini, upisano se na Lund University u Skånee. Bio registriran kao ''Carolus Linnaeus'', što je latinski oblik njegovog punog ime i prezimena, koji je i kasnije koristitio u publikacijama na latinskom.
Profesor [[Kilian Stobæus]], naučnik o prirodi, [[ljekar]] i [[historičar]], ponudio je Linnaeusu podučavanje i smještaj, kao i korištenje njegove biblioteke, koja je uključivala mnoge knjige iz botanike. Također je studentu dao besplatan ulaz na njegova predavanja. U slobodno vrijeme, Linnaeus je istraživao floru Županije, zajedno sa studentima koji su imali iste interese.
====Uppsala====
U augustu [[1728]]., Linnaeus je odlučio da ode na ''Uppsala University'' po savjet Rothmana, koji je vjerovao da će biti bolji izbor ako Linnaeus studira i medicinu i botaniku. Rothman je preporučio dva profesora koji su predavali na Medicinskom fakultetu u Uppsali: Olofa Rudbecka Mlađeg i Larsa Roberga. Iako su Rudbeck i Roberg bili nesumnjivo dobri profesori, do tada su bili stariji i nisu bili toliko zainteresirani za nastavu. Rudbeck više nije davao javna predavanja, a imao je druge koji su stajali uz njega. Predavanja iz botanike, [[zoologija|zoologije]], [[farmakologija|farmakologije]] i [[anatomija|anatomije]] nisu bila na najboljij razini. U Uppsali, Linnaeus upoznao novog dobrotvora, Olofa Celzijusa , koji je bio profesor teologije i botaničar amater. On je primio Linnaeuse u svoj dom i dozvolio da iskori njegovu biblioteku, koja je bila jedna od najbogatijih botaničkih biblioteke u Švedskoj.
U [[1729]]., Linnaeus je napisao tezu, ''Praeludia Sponsaliorum Plantarum'' o [[spolno razmnožavanje|spolnom razmnožavanju]] biljaka. To je privuklo Rudbeckovu pažnju; u maju [[1730]]., on je odabrao Linnaeusa za predavanja na Univerzitetu, iako je mladić bio samo student druge godine. Njegova predavanja su bili popularna, a Linnaeus se često obraćao publici od 300 ljudi. U junu, Linnaeus je preselio iz Celzijusove kuće kod Rudbecka da postane tutor za troje najmlađih, od njegovih 24 djece. Njegovo prijateljstvo s Celzijusom nije slabilo i oni su nastavili botaničke ekspedicije. Tokom te zime, Linnaeus je počeo da sumnja u Tournefortov sistem klasifikacije i odlučio da stvori jedan svoj. Njegov plan je bio da biljke podijele po broju [[prašnik]]a i [[tučak|tučkova]] . Počeo da piše nekoliko knjiga, koje će kasnije rezultirati u, naprimjer, ''Genera Plantarum'' i ''Critica Botanica''. Također je također napisao knjigu (''Adonis Uplandicus'') o biljkama koje su uzgajane u Botaničkom vrtu Uppsala.
Rudbeck i bivši pomoćnik, Nils Rosén , vratili su se na Univerzitetu Mar [[1731]]. sa diplomom iz medicine. Rosén je počeo da drži predavanja iz anatomije i pokušao da preuzme Linnaeusova predavanja iz botanike, ali Rudbeck to spriječio. Do decembra, Rosén je Linnaeusa privatno podučavao iz medicinwe. U decembru, Linnaeus je imao "neslaganja" sa Rudbeckovom suprugom i morao iseliti iz kuće njegovog mentora; njegov odnos s Rudbeck se nije pojavio kao prepreka u suradnjida. Za Božić, Linnaeus se vratio kući u Stenbrohult da posjeti svoje roditelje, po prvi put nakon tri godine. Njegova majka je odobravala njegov propust da postane svećenik, ali je bila zadovoljna da je naučio predavati na Univerzitetu.
===Doktorat ===
One gradova u kojima je radio izvan Švedske, Linnaeus je posjetio samo u periodu [[1735]].-[[1738]].
Po povratku u Uppsalu, Linnaeusov odnos sa Nilsom Rosénom se pogoršao, pa je rado prihvatio poziv studenta Claesa Sohlberga da provede Božićni odmor u Falun sa Sohlbergovom porodicom Sohlbergov otac je bio rudarski inspektor, pa je Linnaeus posjetio rudnik u blizini Faluna. ] Sohlbergov otac je predložio Linnaeusu on treba da povede Sohlberga u [[Holandija|holandsku]] Republiku i dalje ga tamo podučava za godišnju platu. U to vrijeme, holandska Republika je bila jedno od najpoštovanijih mjesta za proučavanje prirodne historije i zajedničko mjesto za Šveđane za njihove doktorske studije. Linnaeus, koji je bio zainteresiran za oba prijedloga, prihvaća ponudu.
Kada Linnaeus stigao Harderwijk , počeo da radi odmah na sticanju diplome. U to vrijeme, Harderwijk je poznat po dodjeli "instant" akademskih zvanja, nakon svega sedam dana. Prvo je predao tezu o uzroku [[malarija|malarije]], koju je napisao u Švedskoj, i potom je branio uz javnu raspravu. Njegova disertacija, podnijeta je 23. juna, pod nazivom ''Dissertatio medica inauguralis in qua exhibetur hypothesis nova de febrium intermittentium causa'' ("Svečana teza u medicini, u kojoj je predstavljenA nova hipoteza o uzroku prekida groznice"). Zaključio je da se malarija javlja samo na mjestima gdje je zemljište bogato s glinom. Kako je danas poznato, bio je u pravu o uzroku, ali nije imao mikroskop da dovoljno dobro vidi malarijske [[parazit]]e , koje su širili komarci u vodi u lokvama u brazdama. Ali bio je u pravu u predviđanju da je [[tradicionalna kineska medicin]]a , uključujući upotrebu [[pelin]]a (Artemisia), potencijalni izvor lijeka za malariju. (Artemizinin]]i , izvedeni iz pelina, su sada glavni lijek za malariju.)
 
Sljedeći korak je da bio usmeni ispit i dijagnoza za pacijenta. Nakon manje od dvije sedmice, uzeo je diplomu i postao doktor, u dobi od 28 godina. Tokom ljeta, Linnaeus je sreo prijatelja iz Uppsale, Petera Artedija . Prije odlaska iz Uppsala, Artedi i Linnaeus su odlučili da, ako jedan od njih da umre, preživjeli završi posao onog drugog. Deset sedmica kasnije, Artedi se utopio u jednom od kanala u [[Amsterdam]]u , a njegov nedovršeni rukopis o klasifikaciji riba je ostao Linnaeus da ga završi.
 
==Objavljivanje ''Systema Naturae''==
Jedan od prvih naučnika sa kojima se Linnaeus sastai u Holandiji bio je [[Johan Frederik Gronovius]] kojm je Linnaeus pokazao jedan od nekoliko rukopisa koje je donio sa sobom iz Švedske. Rukopis je opisivao novi sistem za klasifikaciju biljaka. Kada ga je Gronovius vidio, bio je vrlo impresioniran i ponudio da pomogne platiti štampanje. Uz dodatni novčani doprinos škotskog doktora Isaaca Lawsona, rukopis je objavljen kao ''Systema Naturae'' ([[1735]].).
 
U Holandiji se upoznao i s jednim od najuglednijih ljekara i holandskih botaničara [[Herman Boerhaave|Hermanom Boerhaaveom]] , koji je pokušao da ubijedi Linnaeusa da tamo gradi karijeru. Boerhaave mu je ponudio put u Južnu Afriku i Ameriku, ali je Linnaeus odbio, navodeći da ne bi podnio vrućine. Umjesto toga, Boerhaave ga je uvjerio da treba posjetiti botaničara [[Johannes Burman|Johannesa Burmana]] . Nakon posete, Burman, impresioniran znanjem njegovim gosta, odlučio je Linnaeus treba da ostane s njim tokom zime. Tokom boravka, Linnaeus pomogao Burmanu u radu na ''Thesaurus Zeylanicus''. Burman je zauzvrat pomogao Linnaeusu u radu na knjigama: ''Fundamenta Botanica'' i ''Bibliotheca Botanica''.
==Rektor Univerziteta u Uppsali==
U [[1750]], Linnaeus je postao rektor Univerziteta u Uppsali, počevši tako stvaralački period tamo gdje su cijenjene prirodne nauke. Možda je najvažniji doprinos koji je dao tokom svog službovanja u Uppsali bio predavački; mnogi njegovi učenici otputovali su u razna mjesta u svijetu da prikupljaju botaničke uzorke. Najbolje od tih studenata, Linnaeus prozvao svojeim "apostolima". Njegova predavanja su obično vrlo popularna i često su održani u Botaničkom vrtu. Pokušao je naučiti studente da misle svojom glavom i ne vjeruju nikome, ni njemu. Još više popularnije od predavanja su bile botaničke ekskurzije, koje su organizirane svake subote tokom ljeta, kada su Linnaeus i njegovi učenici istraživali [[flora|floru]] i [[fauna|faunu]] u blizini Uppsale.
==''Philosophia Botanica''==
''Philosophia Botanica'', Linnaeus je objavio [[1751]]. Knjiga sadrži kompletan pregled sistema taksonomije koju je koristio u svojim ranijim radovima. Također sadrži informacije i o tome kako se vodi dnevnik radaa i zapažanja na putovanjima i kako da se održava botanički vrt.
 
== ''Nutrix Noveca''==
U Linnaeusovo vrijeme, bilo je normalno za žene više klase da imaju [[dojilja|dojilje]] za svoje bebe. Linnaeus pridružio kampanji za okončanje ove prakse u Švedskoj i promovirao dojenje majke. Tako je [[1752]]. objavio tezu uz Fredericka Lindberga, lekara-studenta, na osnovu svojih iskustava. U tradiciji tog perioda, ova disertacija je u suštini imala smisao predsjedavajućeg recenzenta (''prases'') za izlaganje koje je imao student. Linnaeusova 'disertacija' je prevedena na [[francuski jezik]] (J.E. Gilibert) u [[1770]] kao ''La Nourrice marâtre, ou disertacija sur les apartmana funestes du nourrisage Mercenaire''. Linnaeus je predložio da bi djeca mogla apsorbirati ličnost svojih dojilja kroz mlijeko. Divio se praksi brige o djeci kod [[Laponac]]a i naglasio kako su im zdrave bebe, u odnosu na one Evropljane koji su zaposlili dojilje. Pomenuo je i dnosu sa ponašanjem divljih životinja i naglasio kako nijedna od njih ne uskraćuje novorođenčadi njihovo majčino mlijeko. Mislio je da je njegov aktivizam odigrao ulogu u njegovom izboru termina ''Mammalia'' za klasu organizama.
==Species Plantarum ==
Linnaeus je objavio i ''Species Plantarum'' , rads koji je sada međunarodno prihvaćena kao polazište moderne [[botanička nomenklatura|botaničke nomenklature]], u ff1753]]. Prvi tom je izdata 24. maja, a drugi tomu slijedi 16. augusta iste godine. Knjiga sadrži 1.200 stranica i objavljena je u dva toma; opisano je preko 7.300 vrsta. Iste godine kralj ga je proglasio vitezom Reda Polarne Zvijezde; BIO JE prvi civil Švedskoj KOJI JE postati vitez u ovom cilju. On je tada rijetko viđen ne nosi poredak. [107]
 
==Glavne publikacije==
*Systema Naturae je štampana u Hlandiji, [[1735]]. Rad je imao dvanaest stranica. eDo trenutka kada je dostigla svoj 10. izdanje, [[1758]]., ta klasifikacija je obuhvatila 4.400 vrsta životinja i 7.700 vrsta biljaka. U njemu su uglavnom korištena, za to vrijeme glomazna imena, kao što su "Physalis annua ramosissima, Ramis angulosis glabris, Foliis dentato-serratis", dopunjena su je konciznom i sada poznatom "binomialnom nomenklaturom", sastavljenom od generičkiog naziva, uz koji slijedi određujući epitet, kao Physalis angulata . Ovo može poslužiti kao oznaka koja se odnosi na vrste. Više su izkategorije su građene i raspoređeni na jednostavan i uredan način. Iako je sistem, sada poznat kao [[binomna nomenklatura]] djelomično bio razvijen (vidi: braća [[Gaspard Bauhin]] i [[Johann Bauhin]]) skoro 200 godina ranije, Linnaeus je bio prvi koji ga koristi dosljedno u cijelom radu, uključujući monospecijske rodova, a može se reći da je to popularizirao u naučnoj zajednici.
Nakon pada u zdravlju, Linnaeus ''u ranim 1770.-tim godinama, objavljivanje izdanja Systema Naturae u dva različita pravca. Još jedan švedski naučnik, [[Johan Andreas Murray]] izdaje sekciju ''Regnum Vegetabile'' odvojeno [[1774]]. kao ''Sistema Vegetabilium'', a zbunjujuće označeno kao 13. izdanje. U međuvremenu je 13. izdanje čitavog Sistema pojavilo u dijelovima između [[1788]]. i [[1793]]. To je bio preko ''Systema Vegetabilium da Linnaeus'', pa je Lineov rad postao poznat u i u Engleskoj, nakon njegovog prijevoda sa latinskog, koji je priredilo Botaničko društvo Lichfield (1783-1785).
*''Species Plantarum''
*''Genera Plantarum''
*''Philosophia Botanica''
''Philosophia Botanica'' ([[1751]].) je sažetak Linnaeusovih razmišljanja o klasifikaciji i nomenklaturi biljaka, kao i prethodno objavljenog rada u ''Fundamenta Botanica'' ([[1736]].) i ''Critica Botanica'' ([[1737]].). Ostale publikacije čine dio njegovog plana za reformu temelja botanike, a uključuju njegove ''Classes Plantarum'' i ''Bibliotheca Botanica'' : sve su štampane u Holandiji (kao i ''Genera Plantarum'' (1737) i ''Systema Naturae'' (1735)), a Philosophia je istovremeno objavljena i u [[Stockholm]]u.
==Također pogledajte==
*[[Historija botanike]]
*[[Naučne revolucije]]
 
==Reference==
 
==Vanjski linkovi==
{{Commons category|Carl von Linné|Linnaeus}}
{{wikisource author|Carl Linnaeus}}
;Biografija
* [http://www.linnaeus.uu.se/online/index-en.html Biography] at the Department of Systematic Botany, Uppsala University|University of Uppsala
* [http://linnean.org/index.php?id=47 Biography] at The Linnean Society of London
* [http://www.ucmp.berkeley.edu/history/linnaeus.html Biography] from the University of California Museum of Paleontology
* A four-minute [https://www.youtube.com/watch?v=Gb_IO-SzLgk biographical video] from the London [[Natural History Museum, London|Natural History Museum]] on YouTube
* [http://www.sil.si.edu/digitalcollections/tl-2/browse.cfm?vol=3#page/87 Biography] from Taxonomic Literature, 2nd Edition. 1976–2009.
;Resursi
* {{gutenberg author| id=Carl_von_Linné| name=Carl von Linné}}
* {{Internet Archive author}}
* [http://www.linnean.org/ The Linnean Society of London]
* [http://www.linnaeus.info The Linnaeus Apostles]
* [http://www.linnean-online.org/ The Linnean Collections]
* [http://linnaeus.c18.net/ The Linnean Correspondence]
* [http://goran.waldeck.se/Ento3E.htm Linnaeus' Disciples and Apostles]
* [http://huntbot.andrew.cmu.edu/HIBD/Departments/Library/LinnaeanDiss.shtml The Linnaean Dissertations]
* [http://linnaeus.nrm.se/botany/fbo/welcome.html.en Linnean Herbarium]
* [http://www.linnaeus2007.se/ The Linnæus Tercentenary]
* [http://biodiversitylibrary.org/creator/825 Works by Carl von Linné] at the [[Biodiversity Heritage Library]]
* [http://nbn-resolving.de/urn:nbn:de:hbz:061:2-32889 Digital edition: "Critica botanica"] by the [[University and State Library Düsseldorf]]
* [http://nbn-resolving.de/urn:nbn:de:hbz:061:2-32631 Digital edition: "Classes plantarum seu systemata plantarum"] by the [[University and State Library Düsseldorf]]
* [http://lhldigital.lindahall.org/cdm/ref/collection/earththeory/id/19512 ''Oratio de telluris habitabilis incremento''] (1744) - full digital facsimile from [[Linda Hall Library]]
;Ostalo
* Linnaeus was depicted by [[Jay Hosler]] in a parody of ''Peanuts'' titled "[http://www.jayhosler.com/Charlie.jpg Good ol' Charlie Darwin]".
* [http://www.nature.com/nature/journal/v446/n7133/index.html 15 March 2007 issue] of ''[[Nature (journal)|Nature]]'' featured a picture of Linnaeus on the cover with the heading "Linnaeus's Legacy" and devoted a substantial portion to items related to Linnaeus and Linnaean taxonomy.
* [http://blogs.discovermagazine.com/loom/2010/03/06/what-is-man-science-tattoo/ definition of the order Primates] mentioned by [[Carl Zimmer]]
* ''[[Ginkgo biloba]]'' [http://www.xs4all.nl/~kwanten/harderwijk.htm tree at the University of Harderwijk], said to have been planted by Linnaeus in 1735
{{Botanika}}
{{Zoologija}}
 
{{DEFAULTSORT:Linnaeus, Carl}}
[[Categorija:Rođeni 1707.]]
[[Kategorija:Umrli1778.]]
[Kategorija:Pisci na latinskom jeziku]]
[[Kategorija:Švedski ljekari]]
[[Kategorija:Švedski pisci]]
[[Kategorija:Arahnolozi]]
[[Kategorija:Botanička nomenklatura]]
[[Kategorija:Botaničari]]
[[Kategorija:Carl Linnaeus]]
[[Kategorija:Historijske definicije rase]]
[[Kategorija:Članovi Pruske akademije nauka]]
[[Kategorija:Članovi Francuske akademije nauka]]
[[Kategorija:Članovi Kraljevske švedske akademije nauka]]
[[Kategorija:Švedski biolozo]]
[[Kategorija:Švedski botaničari]]
[[Kategorija:Švedski entomolozi]]
[[Kategorija:Švedski Lutherani]]
[[Kategorija:Švedski mamalozi]]
[[Kategorija:Švedski taksonomi]]
[[Kategorija:Botaničari sa autorskim skraćenicama]]
[[Kategorija:Vitezovi Reda Polarne Zvijezde]]
[[Kategorija:Švedski naučnici]]
[[Kategorija:Terminolozi]]
 
{{DEFAULTSORT:Linné, von Carl}}
[[Kategorija:Rođeni 1707.]]
[[Kategorija:Umrli 1778.]]
[[Kategorija:Biografije, Švedska]]
[[Kategorija:Švedski biolozi]]
23.119

izmjena