Razlika između verzija stranice "Srbi u Bosni i Hercegovini"

{{Infokutija etnička grupa

|grupa = Bosanski Srbi<br />Срби у Босни и Херцеговини

|regija1 = [[Republika Srpska]]

|pop1 = 81,51% ukupne populacije

Uglavnom su nastanjeni u istočnom i južnom dijelu [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]], u [[Istočno Sarajevo|istočnom dijelu sarajevske regije]], [[Semberija|Semberiji]], [[Posavina|Posavini]], [[Podrinje|Podrinju]] i [[Istočna Hercegovina|Istočnoj Hercegovini]], te manjim dijelom i u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine. Od kraja [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], Bosanski Srbi su uglavnom nastanjeni u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] u kojojm čine oko 81,51%<ref name="popis2013"/> stanovništva, nakon što je [[etničko čišćenje|etnički očišćena]]<ref>[http://www.camo.ch/mazovjecki.htm Etničko čišćenje u Banjoj Luci]</ref><ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/BiH/tabid/68/articleType/ArticleView/articleId/49987/Default.aspx Slobodna Dalmacija]</ref> za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].

 

 

== Historija ==

 

 

Uz dolazak islama najveća vjerska promjena je uvođenje pravoslavlja i na ostatak bivšeg Bosanskog kraljevstva. Predosmanlijski dokumenti ne spominju pravoslavno stanovništvo van Zahumlja dok dokumenti pisani poslije [[1480]]. godine sadrže informacije o pravoslavnim vjernicima u svim djelovima Bosne i Hercegovine. Mitropolit (pravoslavni biskup) dobiva svoje sjedište u Sarajevu u 1532. godini <ref name=Džaja> Džaja; Konfessionalität und Nationalität </ref> <ref name=Skarić> Skarić; Sarajevo i njegova okolina </ref>, dok se prve pravoslavne crkve u Vrhbosni spominju u 1616. godini. <ref name=Skarić1616> Skarić; 1616, Srpski pravoslavci u Sarajevu </ref>

Osmanlijske vlasti su aktivno sudjelovale u naseljavanju Vlaha u ratom ili kugom depopulirane dijelove Bosne. [[Vlasi]] su za razliku od drugih kršćanskih grupa u Bosni bili oslobođeni plaćanja [[harač]]a (vrsta poreza). U pograničnim djelovima su porezi na ovce bili umanjeni i vlaški kneževi su dobili timare (vrsta posjeda). Također, Vlasima je bilo dozvoljeno nošenje oružja i osmanlijske vlasti su očekivale da Vlasi aktivno sudjeljuju u odbrani granica.

 

 

Osmanlijski dekreti krajem 16. vijeka ukazuju da većina Vlaha u sjevernoj Bosni napušta nomadski život i da se počinju baviti drugim zanimanjima. Neki srpski historičari {{izvor}} su predstavili tezu da ime Vlah ne označava posebnu etničku grupu već jednostavno Srbe koji su živjeli nomadskim životom i bavili se stočarstvom. Moderni eksperti o Vlasima su odbacili ovu teoriju. <ref name=Malcom/>

 

 

Pod uticajem agitatora iz susjedne Srbije nacionalna svijest među bosanskim pravoslavcima se počinje buditi sredinom 19. vijeka. Za razliku od Srba u Srbiji koji su svoju nacionalnost definirali na bazi zajedničkog jezika, historije i religije, bosanski pravoslavci zbog iste historije i jezika sa muslimanskim i katoličkim življem definiraju svoju nacionalnu pripadnost isključivo na bazi svoje religije. Tim procesom svo bosansko pravoslavno stanovništvo postaje Srbima bez obzira na svoju historijsku i etničku pripadnost.

 

== Poznati bosanski Srbi ==

Među bosanskim Srbima se ističe veći broj poznatih ličnosti. Neki od njih su [[Branko Ćopić]], [[Filip Višnjić]], [[Petar Kočić]], [[Jovan Dučić]], [[Zoran Đinđić]], [[Zdravko Čolić]] i veliki bosanskohercegovački pjesnik [[Aleksa Šantić]].

 

 

== Reference ==

 

== Vanjski linkovi ==

{{Commonscat|Serbs of Bosnia and Herzegovina}}

 

{{BiHPortal}}