Razlika između verzija stranice "Elie Wiesel"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m ref
No edit summary
Red 10:
|mjesto rođenja =Sighet
|država rođenja =Rumunija
|dan smrti =2
|mjesec smrti =jul
|godina smrti =2016
|mjesto smrti =[[Manhattan]], [[New York City]]
|država smrti =SAD
|ženski pol =
|država za kategoriju=SAD
}}
'''Elie Wiesel''' (Eli Vizel) ([[30. septembar]] [[1928.|1928]] Sighet, [[Rumunija]]) je američki [[filantropija|filantrop]] i dobitik [[Nobelova nagrada za mir|Nobelove nagrade za mir]] koji je preživio [[holokaust]].<ref name="whoiswho">[http://www.whoswho.de/templ/te_bio.php?PID=2231&RID=1 Biografija s stranice] [[whoiswho]] učitano 20.5.2014 {{Simboli jezika|de|Njemački}}</ref>
Bio je humanista i borac za ljudska prava, a posebno se zalagao u odbrani žrtava [[Etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], sovjetskih Jevreja, starosjedilačkog naroda ''Miskito'' u [[Nikaragva|Nikaragvi]], izbjeglica iz [[Kambodža|Kambodže]], [[Kurdi|Kurda]] i žrtava gladi u [[Afrika|Africi]].
Bio je jedan od prvih koji su pozivali tadašnje predsjednike SAD-a da poduzmu akciju i zaustave krvoproliće u BiH.
Osnivanje [[Haški tribunal|tribunala za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]], je bila njegova ideja.
<ref name="aljazeera">{{cite web|url=http://www.http://balkans.aljazeera.net/vijesti/preminuo-nobelovac-eli-wiesel-snivao-o-bih|title=Preminuo nobelovac Elie Wiesel, snivao je o BiH|work=balkans.aljazeera.net|accessdate= 2. 7. 2016}}</ref>
 
== Djetinjstvo <ref name="whoiswho"/>==
 
Rođen je u Sighetu u rumunskim [[Karpati|Karpatima]]. Prvenstveno je, prema želji roditelja, trebao postati [[Jevreji|židovski (jevrejski) rabin]].
 
=== Auschwitz ===
Sa 15 godina je njemački [[Wehrmacht]] uhapsio Vizela i njegovu cijelu porodicu. Zatočen je prvo u konc-logor u [[Auschwitz|Auschwitzu]] (Aušvic), pagdje poslijemu uje [[Buchenwald|Buchenwaldu]]istetoviran (Buhenvald).broj AmeričkaA-7713, vojskaa 1945poslije oslobađaje Vizela,prebačen aliu njegovidrugi roditeljilogor holokaustsmrti nisu preživjeli[[Buchenwald]] (Buhenvald).
Iz cijele porodice preživjele su mu samo dvije sestre, a majka, otac i sestra su umrli u nacističkim logorima.
Američka vojska 1945 oslobađa Vizela. <ref name="aljazeera"/>
 
== Obrazovanje<ref name="whoiswho"/> ==
 
Nakon kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Vizelneko živivrijeme uproveo [[Francuska|Francuskoj]]je gdjeu učifrancuskom francuskisirotištu, jezika ikasnije upoznajeje francusku literaturu. Između 1948-1951 Vizel upisuje studiju [[filozofija|filozofijePariz]],u [[psihologija|psihologije]]studirao ina [[literatura|literature''Unvierzitetu Sorbona]], no nestašica ga prisiljava da prekine. Radi<ref kao [[novinar]].name="aljazeera"/>
Tu je učio [[francuski jezik]] i upoznao je francusku literaturu. Između 1948-1951 Vizel upisuje studije [[filozofija|filozofije]], [[psihologija|psihologije]] i [[literatura|literature]], ali nestašica ga prisiljava da prekine studije i počinje da radi kao [[novinar]].
 
1956. Vizel se seli u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] gdje radi kao korespondentdopisnik [[Izrael|izraelskih]] novina "Yediot AharonotAhronoth" u ([[UjedinjeneBosanski nacijejezik|Ujedinjenim nacijamabos]]. ObjavljujeNajnovije knjiguvijesti) ou sjećanjima na holokaust pod imenom "Un di Velt hot geshvign" ([[JidišUjedinjene jeziknacije|Ujedinjenim nacijama]]). Knjiga<ref je prevedena na francuski (name="La Nuitwhoiswho",1960) i [[engleski jezik]] ("Night",1960). Time je međunarodno postao poznat./>
Wiesel je napisao više od 40 knjiga, a najuticajnija mu je bila knjiga pod nazivom ''Noć'', koja je zajedno sa
[[Dnevnik Anne Frank|Dnevnikom Ane Frank]] postala standardno štivo o holokaustu. <ref name="aljazeera"/>
 
Sa ovom knjigom je postao poznat u svijetu, a prevedena je na francuski ("La Nuit",1960) i [[engleski jezik]] ("Night",1960).
1963. Vizel postaje američki građanin. 1969 vjenčava se s [[Marion Erster Rose]], s kojom ima sina.
 
1963. Vizel postaje američki građanin. 1969 vjenčava se s [[Marion Erster Rose]], koja je također preživjela holokaust i s kojom ima sina.
1972 Vizel predaje na City koledžu za jevrejske studije u [[New York City|Newyorku]]. Od 1976. prelazi na [[Boston|bostonski]] univerzitet.
 
1972. Vizel predajeje predavao kao profesor na City koledžu za jevrejske studije u [[New York City|Newyorku]]., Oda od 1976. prelazi na [[Boston|bostonski]] univerzitet. <ref name="whoiswho"/>
 
 
== Filantropska aktivnost <ref name="whoiswho"/>==
 
Vizel se zauzimazauzimao u borbi protiv [[rasizam|rasizma]], [[rat|rata]], nasilja i [[Apartheid|apartheida]].
 
== Rat u BiH ==
Line 47 ⟶ 58:
 
"Bosna nije bila Auschwitz, ali dogodio se [[genocid]]" ([[Engleski jezik|eng]]. ''Bosnia was not Auschwitz, but it was genocide'').<ref name="bosniangenocide">[http://bosniangenocide.wordpress.com/2012/06/27/elie-wiesel-not-auschwitz-but-there-was-genocide-in-bosnia/''Elie Wiesel: Bosnia Not Auschwitz, but Genocide''] pristupljeno 20.5.2014 {{Simboli jezika|en|Engleski}}</ref>
 
Krajem 1992. se sastao sa [[Radovan Karadžić|Radovanom Karadžićem]] i [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]].
U jednom od svojih razgovora sa novinarima izjavio je:
{{Citat|Pokušali su me ubijediti da su na dobroj strani, ali sam znao da nisu. Stoga smo imali veoma teške razgovore, osobito sa Karadžićem. Pokušao me je ubijediti da je dobar psihijatar i pjesnik, ali mu nije uspjelo. Svi smo znali i ko je Milošević. Oni su imali moć da zaustave rat. Ali nije samo njihova greška. Svijet nije imao volju da taj rat zaustavi. Moja uloga je bila, ne samo da ih pokušam uvjeriti da im svijet neće oprostiti, već da pokušam uvjeriti lidere u svijetu, osobito u Francuskoj i ovdje u Sjedinjenim Državama, da trebaju intervenirati. Bez intervencije Washingtona, Pariza i Londona, rat ne bi prestao.}}
 
== Slučaj Bernard Madoff ==