Razlika između verzija stranice "Metodologija"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
Članak je proširen i potkrijepljen. |
||
Red 1:
{{Izmjene u toku}}
[[Datoteka:Plato-raphael.jpg|mini|Platon (427-347. p. n. e). Platonova metoda je bila "dolazak do istine kroz razgovor i rsapravu". Prikazan je dio slike "Atinska škola", Rafaelo, XVI st.]]
[[Datoteka:Hegel 042.jpg|mini|Hegel (1770-1831), zaslužan je za "dijalektičku metodu"]]
'''Metodologija''' (od [[grčki jezik|grč]]: ''methodos'', ''meta'' – iza, poslije + ''hodos'' – način, put i ''logos'' – riječ, govor, mišljenje, nauka) je [[nauka]] o cjelokupnosti svih oblika i načina istraživanja pomoću kojih se dolazi do objektivnog i sistematskog naučnog saznanja, dakle, pojam metodologije označava načine kako se na naučan, objektivan način dolazi do istine, provjeravaju pretpostavke i pretvaraju u naučne činjenice.<ref name="Klaić">{{cite book |last= Klaić |first= Bratoljub |date= |title= Veliki rječnik stranih riječi |url= |location= Zagreb |publisher= Zora, 1974|page= |isbn= |access-date= }}</ref><ref name="Lex">{{cite book |last= Vujaklija |first= Milan |date= |title= Leksikon stranih riječi i izraza |url= |location= Beograd |publisher= Prosveta, 1986 |page= |isbn= |access-date= }}</ref><ref name="Tubić">{{cite book|url=|title=Enciklopedijski rječnik marksističkih pojmova|last=Tubić|first=Risto|date=|publisher=IP Veselin Masleša, 1974|isbn=|location=Sarajevo|page=232-233|access-date=}}</ref><ref name="Filipović">{{cite book |last= Filipović|first= Vladimir (redaktor)|date= |title= Filozofijski rječnik|url= |location= Zagreb|publisher= Nakladni zavod Matice hrvatske, 1989|page= |isbn= |access-date= }}</ref>
Metodologija proučava i razvija okvire naučnog saznanja, proučava metode, razvija načela, nastoji da sistematizira i ocijeni istraživačko iskustvo jedne nauke. Njena primarna funkcija je u [[Logika|logičko]]-[[Epistemologija|epistemološkoj]] kritici cjelokupne naučno-istraživačke prakse. Ona ispituje tehniku istraživanja i daje joj precizne okvire. Logička saznanja su temelj metodologije, ali u nju pored logičkih ulaze i tehnički i heuristički elementi.
U svakom potpunije razvijenom metodološkom sistemu mogu se izdvojiti tri glavne grupe problema:
* logički,
* tehnički i
* naučno–strategijski.
Metodološki pristup dolaženja do saznanja ima nekoliko faza:<ref>{{cite web | url = http://www.yale.edu/bestpractices/resources/docs/problemsolvingmodel.pdf| title = Six-Step Problem Solving Model | last = | first = | date = | website = Yale University| publisher = | accessdate = 30. 6. 2016| language = en}}</ref><ref>{{cite web | url = https://www.projectmanagement-training.net/category/six-phases/| title = The six phases of project management| last = | first = | date = | website = project-management-training.net| publisher = | accessdate = 30. 6. 2016| language = en}}</ref>
* [[Definicija|Definiranje]] problema (šta je problem, njegove pretpostavke, koje su raspoložive [[Informacija|informacije]] o datom problemu). Istraživanje problema mora biti pravilno i pažljivo pripremljeno (također mora biti provodljivo i isplativo) da bi krajnji rezultat bio realan i ostvariv. Utvrđivanje količine potrebnih [[Resurs (čvor)|resursa]], odabir [[metoda]] i lokacije [[Istraživanje|istraživanja]] neki su od elemenata potrebnih za definiranje problema.
* Određivanje ciljeva i predmeta – ciljevi i predmet se mogu odrediti davanjem odgovora na pitanja: šta je cilj (mora biti realan, pragmatičan i ostvariv) i šta je predmet (također mora biti stvaran, opipljiv). (Odrediti predmet ili pojavu koja će se istražiti, odabrati opseg istraživanja.)
* Odabir i primjena adekvatnih [[metoda]] (potrebno je odabrati nekoliko komplementarnih ili različitih metoda da bi se umanjila ili isključila mogućnost odstupanja ili greške; metode moraju biti pouzdane, primjenljive i isplative).
* Prikupljanje validnih [[Podatak|podataka]] i [[informacija]] (onih koje su relevantne za problem, provjerljive, dovoljnog kvantiteta i koje odgovaraju postavljenim ciljevima).
* Obrada [[podatak|podataka]] i [[informacija]] (u postupke obrade ubrajaju se sređivanje - sortiranje, kategorisanje, grupisanje; [[analiza]], prezentacija i sl). Ovdje se koriste metode kao što je [[mjerenje]], komparativna metoda, analiza, korištenje [[Informaciona tehnologija|informatičkih tehnologija]]. Provjera se vrši u slučaju upitnih rezultata, tada je potrebno ponoviti istraživanje, eventualno i korištenjem alternativnih metoda i ponovnim prikupljanjem potrebnih podataka i informacija.
* Donošenje odluke i zaključaka (može biti formalno i direktno).
Ove faze su komplementarne, isprepletene, bez strogo određenih granica.
Zadatak metodologije u [[Nauka|nauci]] je unaprijeđenje [[metoda]] istraživanja koje se primjenjuju i analiza metodoloških aspekata sprovedenih istraživanja u nauci na sistematski i kritičan način te pospješivanje transfera iskustava stečenih tokom istraživanja i njihovo uobličavanje.<ref name="Tubić"/>
Dakle, metodologija utvrđuje nadekvatnije načine i postupke vođenja i implementacije naučnog istraživanja, određuje najbolja pravila korištenja naučnih alata i [[Instrument|instrumenata]], [[Definicija|definira]] mjeru sa kojom se može imati određeno povjerenje u dobijene naučne rezultate, ispituje valjanost naučnih postupaka i preciznost primijenjenih [[tehnika istraživanja]] itd.<ref name="Tubić"/>
Drugim riječma, metodologija određuje kriterije objektivnog procjenivanja naučnih saznanja, najpouzdanije i najefikasnije postupke dolaženja do naučnog saznanja, također ispituje valjanost postavljenih naučnih [[hipoteza]], njihovu [[Logika|logičnu]] utemeljenost na prethodnim [[Teorija|teorijama]] i pravilan odnos između sakupljenih podataka i postavljene hipoteze.
U metodologiji se koriste principi,<ref>{{cite web | url = http://www.merriam-webster.com/dictionary/principle| title = Principle| last = | first = | date = | website = Merriam-Webster| publisher = | accessdate = 30. 6. 2016| language = en}}</ref><ref>Principi (od [[latinski jezik|lat.]]: ''principium'' – početak, porijeklo) su fundamentalna, primarna ili opšta [[istina]] ili [[zakon]] iz koje proizilaze drugi; fiksno ili unaprijed određeno načelo ili način postupanja) pomažu u snalaženju u novim situacijama, mogu se primijeniti i na različite i na slične situacije. Principi mogu biti zdravorazumski (opisuju pojavu) i naučni (kako i zašto pojava nastaje). Npr. logički principi: ''principium tertium exclusum'': '''A''' je '''B''' ili '''A''' nije '''B'''; princip kontradikcije: ne može [[kiša]] istovremeno padati i ne padati na istom mjestu; princip identiteta: '''A'''='''A'''.{{cite web | url = http://www.revolvy.com/main/index.php?s=Principle | title = Principle| last = | first = | date = | website = Revolvy| publisher = | accessdate = 30. 6. 2016| language = en}}{{cite web | url = http://plato.stanford.edu/entries/contradiction/| title = Contradiction| last = | first = | date = | website = Stanford Encyclopedia of Philosophy| publisher = | accessdate = 30. 6. 2016| language = en}}{{cite web | url = http://www.jyb-logic.org/id-campinas.pdf| title = What is the principle of identity?| last = | first = | date = | website = | publisher = | accessdate = 30. 6. 2016| language = en}}</ref>
tj. naučni stavovi ili univerzalna pravila koja naročito pomažu kada je nepoznato ono što određuje neku pojavu. Principe možemo podijeliti u tri kategorije:<ref>{{cite web | url = http://www.nap.edu/read/1864/chapter/4#40| title = Scientific Principles and Research Practices| last = | first = | date = | website = National Academy of Sciences| publisher = | accessdate = 30. 6. 2016| language = en}}</ref><ref>{{cite web | url = http://bio100.class.uic.edu/labs/scimethod.htm| title = The Principles of Science| last = | first = | date = | website = BIOS 100 Weblinks| publisher = | accessdate = 30. 6. 2016| language = en}}</ref>
# Univerzalni [[filozofija|filozofsko]]-[[logika|logički]] principi; oni važe za sva područja, uključujući i naučno [[Komunikacija|komuniciranje]].
# Posebni principi relevantni za datu nauku (za [[prirodne nauke]], za [[društvene nauke]], itd).
# Specifična pravila koja važe za određena područja.
== Metode ==
Svaka nauka, pored predmeta kojim se bavi, pojmovne određenosti i naučne građe, treba raspolagati i naučnim metodama kojim će, na način adekvatan toj nauci, analizirati probleme, objasniti uzroke i pojave, doći do saznanja i pouzdanih i primjenljivih rezultata. [[Metoda]] označava osmišljen i primjenljiv način na koji se vrši neki [[rad]].<ref name="Tubić"/>
Metoda također ima značenje koje se odnosi na utvrđen redoslijed, [[sistem]] ili planski postupak utvrđivanja [[Istina|istine]]. U skladu sa time, metodičnost je postupanje po određenom sistemu, po unaprijed postavljenom planu, redoslijedu, postupanje na smišljen način.<ref name="Klaić"/>
[[Metodika]] je opći naziv za metode koji se koriste u određenoj nauci (npr. učenje o [[Pedagogija|pedagoškim]] metodama).<ref name="Filipović"/>
Temeljne odrednice metoda u proučavanju pojava su:<ref name="Klaić"/>
* njihova uzajamna veza i uslovljenost,
* kretanje, promjene, obnavljanje,
* transformacija postepenih kvantitativnih promjena u esencijalne kvalitativne promjene; uočavanje i određivanje zakonitosti;
* posmatranje protivuriječnosti, borba suprotnosti (npr. staroga i novoga), odnosi između onoga što je jednostavno i onoga što je kompleksno (složeno).<ref name="Klaić"/>
Metode se mogu svrstati prema tipu i formi [[Intelekt|intelektualne]] aktivnosti koja je angažovana na proučavanju određene naučne građe, odnosno, podataka i informacija:<ref name="Tubić"/>
* '''Analitička metoda''' je metoda istraživanja koja se odnosi na raščlanjivanje jedne cjeline na njene dijelove ili sastavne elemente kako bi se mogli posmatrati njihova [[Priroda|priroda]], odnosi, uzroci i posljedice. Potrebno je upoznati prirodu fenomena (pojave) ili stvari koji se proučavaju kako bi se razumjela njihova suština. Ova [[metoda]] omogućava bolje poznavanje predmeta tako da se njome oni mogu objasniti, praviti [[Analogija (filozofija)|analogije]], bolje razumjeti i postaviti nove [[Teorija|teorije]]. [[Analiza|Analizirati]] znači i bolje razumjeti cjelinu nakon što se upozna priroda njenih dijelova.<ref> {{cite web | url = http://www.eumed.net/libros-gratis/2007a/257/7.1.htm| title = El Método Analítico | last = | first = | date = | website = Enciclopedia virtual| publisher = | accessdate = 30. 6. 2016| language = sp}}</ref>
* '''Sintetička metoda''' u nauci je metoda kojom se preko jednostavnijh formi i pojmova postepeno dolazi do složenijih formi i pojmova. [[Etimologija|Etimološki]], [[riječ]] potiče iz [[Grčki jezik|grčkog jezika]]: ''sýnthesis'' koja znači "kompozicija". Ovom metodom se ujedinjuju različiti elementi u jednu cjelinu. U [[Hegel|Hegelovoj]] [[Dijalektika|dijalektici]] označava sveobuhvatni koncept koji nadilazi i ujedinjuje suprotstavljene pozicije.<ref>{{cite web | url = http://www.garzantilinguistica.it/ricerca/?q=sintetico| title = Sintetico, sintesi| last = | first = | date = | website = Garzanti linguistica| publisher = | accessdate = 30. 6. 2016| language = it}}</ref>
* '''Induktivna metoda''' je naučna metoda kod koje se do općih zaključaka dolazi polazeći od pojedinačnih premisa. Ovo je jedna od najčešćih metoda; karakterišu je četiri osnovne etape: posmatranje i registriranje svih činjenica, [[analiza]] i klasifikacija činjenica, induktivna derivacija - od činjenica do generalizacije, verifikacija.
Dakle, nakon faza posmatranja, analiza i klasifikacije činjenica, postavlja se [[hipoteza]] ili [[zaključak]] koji je zasnovan na posmatranju pojedinačnih stvari i pojava iste prirode i obuhvata sve stvari i pojave takve prirode.
<ref>{{cite web | url = http://lesdefinitions.fr/methode-inductive| title = Methode inductive| last = | first = | date = | website = Les définitions| publisher = | accessdate = 30. 6. 2016| | language = fr}}</ref>
* '''Komparativna metoda''', u širem smislu, je koncept upoređivanja koji se može objasniti kao [[Um|umna]] [[Logika|logička]] aktivnost koja se javlja u mnogim situacijama svakodnevnog [[Život|života]], sastoji se u posmatranju sličnosti i razlika između dvije ili više stvari ili pojava. U užem smislu, komparacija kao naučna metoda je sistematski postupak kojim se proučavaju odnosi, sličnosti i razlike između dva predmeta ili pojave sa ciljem da se izvedu određeni zaključci.<ref>{{cite web | url = http://pendientedemigracion.ucm.es/info/eurotheo/diccionario/M/metodocomparativo_a.htm| title = Metodo comparativo| last = | first = | date = | website = Universidad complutense Madrid| publisher = | accessdate = 30. 6. 2016| language = sp}}</ref>
* '''Deskriptivna metoda''', odnosno, opisivanje, je jedan od ciljeva [[Nauka|nauke]] (pored npr. predviđanja i objašnjavanja). Metode deskripcije, kao što kaže naziv, opisuju predmete i pojave. Deskriptivne metode mogu biti metode posmatranja, [[anketa]], [[studija slučaja]].<ref>{{cite web | url = http://psychcentral.com/blog/archives/2011/09/27/the-3-basic-types-of-descriptive-research-methods/| title = The 3 Basic Types of Descriptive Research Methods| last = | first = | date = | website = Psychcentra| publisher = | accessdate = 30. 6. 2016| language = en}}</ref>
Deskriptivno istraživanje se može objasniti kao opis stanja stvari u trenutku dok ih istraživač posmatra bez mijenjanja bilo koje varijable. Pri tome, opisuju se različiti aspekti pojave ili predmeta, njihove karakteristike i/ili ponašanje.
<ref>{{cite web | url = http://research-methodology.net/research-methodology/research-design/conclusive-research/descriptive-research/| title = Descriptive research| last = | first = | date = | website = Research methodology| publisher = | accessdate = 30. 6. 2016| language = en}}</ref>
* '''Empirijska metoda''' je model naučnog istraživanja koji se temelji na empirijskoj logici. Skupa sa fenomenološkom metodom, predstavlja najčešće metode u [[Društvene nauke|društvenim naukama]] i deskriprivnim naukama. [[Aristotel]] je koristio analitičko razmišljanje i empirijski metod kao metode dolaska do spoznaje.<ref>{{cite web | url = http://docente.ucol.mx/adan_cruz/public_html/metem.htm| title = El metodo empirico| last = | first = | date = | website = Universidad de Colima| publisher = | accessdate = | language = sp}}</ref><ref>{{cite web | url = https://explorable.com/empirical-research| title = Empirical research| last = | first = | date = | website = Explorable| publisher = | accessdate = 30. 6. 2016| language = en}}</ref>
* '''Dijalektička metoda''' kod [[Platon]]a je dolazak do istine kroz razgovor i raspravu, sučeljavanje suprotstavljenih stavova. Kasnije, kod [[Heraklit]]a, a naročito kod [[Hegel]]a, u razrađenoj i kompletiranoj formi, dijalektička metoda je pristup predmetima koji odgovara [[Ontologija|ontološkoj]] (suštinskoj, stvarnoj) strukturi predmeta.
== Primjeri ==
[[Datoteka:Differential sociogram.svg|mini|Primjer diferencijalnog sociograma]]
[[Datoteka:Moreno Sociogram 1st Grade.png|mini|Morenov sociogram prikazuje odnose između učenika prvog razreda - afinitet za sjedenje u istoj klupi]]
[[Datoteka:Normalized Rorschach blot 06.jpg|mini|Primjer projektivne metode - Rorschachov test]]
* Metoda posmatranja. Ova metoda zasniva se na [[Čulo|čulnoj]] [[Percepcija|percepciji]] posmatrača. Za ovu metodu, između ostalog, bitno je precizno odrediti predmet posmatranja i način registracije opaženog. Metoda posmatranja se može sprovesti sa učešćem ili bez učešća posmatrača. Posebna metoda posmatranja je [[introspekcija]] (samoposmatranje).
* Metoda razgovora može se sprovesti putem ankete ili upitnika, primjenjuje se u situacijama na koje nije moguće primijeniti neki drugi način uvida u pojavu. Za uspješnu metodu razgovora potrebno je dobro planiranje, priprema relevantnih pitanja, određivanje metode zapisivanje. Ovo je jednostavna i relativno jeftina metoda. Negativne odlike ove metode su razlike u poimanju pojmova između istraživača i subjekta, pouzdanost subjekta (nepouzdanost sjećanja).
* [[Mjerenje]] i [[eksperiment]] su egzaktne metode. Zasnivaju se na upoređivanju neke vrijednosti sa poznatom, određenom vrijednošću (npr. mjerenje [[nacionalni dohodak|nacionalnog dohotka]], nivoa [[Obrazovanje|obrazovanja]], potrošnje itd.) Eksperiment nije uvijek primjenljiv kao metoda (neki od razloga su [[Humanizam|humani]] i [[Ekonomija|ekonomski]]). Ove metode se sprovode u kontroliranim uslovima, sa ili bez kontrolnih grupa.
* Komparativne metode se primjenjuju kod istraživanja makro i globalnih pojava (kod istraživanja gdje bi bilo skupo, iracionalno ili nehumano vještački izazivati određene pojave). Ovom metodom vrši se poređenje, traže se sličnosti ili razlike, analogijom se izvode zaključci.
* Analiza ili raščlanjivanje, kao metoda, koristi se, između ostalog, prilikom proučavanja pojava iz prošlosti - ako ih se nije moglo direktno pratiti i proučavati (preko svjedoka, raspoloživih [[Dokument|dokumenata]], [[artefakt|artefakata]] – ali treba ih verificirati, utvrditi autentičnost).
* Sociometrijska metoda primjenjuje se za za ispitivanje strukture, [[Kohezija (čvor)|kohezije]], [[Dinamika|dinamike]] odnosa i pojava u grupi ili zajednici. Ovu metodu razvila je [[psihologija]] (pretpostavke su da ispitanici trebaju prihvatiti ili odbiti ulogu ili odnos prema drugima, kao saradnici, partneri i sl.). Odnosi i veze, struktura grupe ili zajednice, podgrupe, istaknuti članovi i dr. prikazuju se uz pomoć [[sociogram|sociograma]].
* Kvantne metode su [[Statistika|statističke]] metode kod kojih se barata uzorcima, popisima, kretanjima i trendovima. Obrađeni [[Podatak|podaci]] i [[Informacija|informacije]] prikazuju se i izražavaju u [[Procenat|procentima]], indeksima, grafikonima, tabelama i sl.
* Kod projektivnih metoda od ispitanika se traži [[Svijest|nesvjesna]] [[projekcija]] na osnovu višeznačnog sadržaja ([[zvuk]], [[slika]]). Ispitivač na osnovu odgovora utvrđuje stanje i dobija informacije. Za uspjeh ove metode potrebna je dobra obučenost isptivača i adekvatna [[Tehnika|tehnička]] sredstva.
* Informatičke metode se temelje na upotrebi [[Računarski sistem|računarskih sistema]], [[Personalni računar|personalnih računara]], [[baza podataka]], [[Računarska mreža|informatičkih mreža]] i sl.
* Skale za mjerenje stavova obuhvataju test pitanja sa ponuđenim odgovorima koji su bodovani po određenom principu.
* Metoda obrade slučaja se koristi kada su informacije neadekvatne po broju, kvalitetu ili izraženim stavovima. Prethodno se određuje kriterij i bira [[reprezentativni uzorak]] – rezultat se projektuje na cijelu masu ili kategoriju koja se ispituje.
* Individualne i grupne metode se u osnovi sprovode interpersonalno (između dva subjekta) ili grupno (u zajednici, [[Organizacija|organizaciji]], [[institucija|instituciji]]).
== Osnovne metode saznanja ==
*[[Analiza]]
*[[Sinteza]]
Line 28 ⟶ 128:
== Također pogledajte ==
* [[Filozofija]]
* [[Logika]]
* [[Naučna strategija]]
== Reference ==
{{refspisak|2}}
== Literatura ==
{{refbegin|2}}
#{{cite book |last= Saltaga |first= Fuad |date= |title= Metodologija društvenih nauka |url= |location= |publisher= Pravni fakultet Sarajevo, 2009 |page= |isbn= |access-date= }}
#{{cite book |last= Spasoje Bjelica i Asen Videnov |first= |date= |title= Sociologija na putu ka ciljevima u biznisu |url= |location= Novi Sad, 2007|publisher= |page= |isbn= |access-date= }}
#{{cite book |url= |title= Enciklopedijski rječnik marksističkih pojmova|last= Tubić|first= Risto|date= |publisher= IP Veselin Masleša, 1974 |isbn= |location= Sarajevo|page= |access-date= }}
#{{cite book |url= |title= Filozofijski rječnik|last= Filipović|first= Vladimir (redaktor)|date= |publisher= Nakladni zavod Matice hrvatske, 1989|isbn= |location= Zagreb|page= |access-date= }}
{{refend}}
{{Commonscat|Methodology}}
| |||