Razlika između verzija stranice "Bjelaj"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
No edit summary
Red 8:
| nadimak =
<!-- *** Slika *** -->
| slika = Bjelaj dzamija bosanski petrovac 01.jpg|mini
| opis_slike = Džamija u Bjelaju
| veličina_slike =
<!-- *** Simboli *** -->
Red 62:
 
== Geografija ==
Mjesto je smješteno na predjelu gdje se iz Bjelajskog[[Petrovačko polje|Petrovačkog polja]], odnosno njegovog dijela Bjelajsko polje, uzdiže planina Čava (dio [[Osječenica|Osječenice]]). Udaljeno je 3 km od puta [[Bosanski Petrovac]] - [[Bihać]]. U Bjelaju su dva vrela, Sinanovac i Madžorac. Sabirna zona ovih vrela je Srt (1042 m.), ogranak Osječenice i zaravan Prhovo, na obodu Bjelajskog polja, ispod Osječenice. Vrela imaju svoje otoke koje se gube u ponorima polja (Keljavac).<ref>PETROVAČKO POLJE –Dr. Rade Davidović, Novi Sad, 1981</ref> Iskorišteni su za vodovod kojim se snabdjevaju i okolna sela.
 
== Historija ==
Stari grad Bjelaj se prvi put spominje 1495. Te godine je počelo njegovo utvrđivanje zbog očekivanih turskih napada. <ref>ODLUKA:{{Cite ''Istorijskaweb cjelina|url= http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2914 |title=Stari grad Bjelaj (Bilaj) u Bjelaju, opštinaopćina Bosanski Petrovac, proglašava|work=kons.gov.ba se [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|nacionalnimaccessdate= spomenikom]]13. Bosne3. i Hercegovine'' - "Službeni glasnik BiH", broj 32/09.2016}}</ref>
 
[[Osmanlije]] su došli 1573. u Bjelajsko polje radi daljnih napada na Bihać, pa se pretpostavlja da je Bjelaj tada i pao u osmanlijske ruke. Godine 1677. u njemu je bilo 340 vojnika. Gradom je upravljao dizdar. Spominje se još 1699 i 1834 kada su u njemu bila 4 topa. Napušten je 1838.
 
Nalazi se na kraju polja i imao je odličnu kontrolu Bjelajskog polja. Utvrđeni grad je izgrađen u dvije faze. Južna strana je iz [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]], a na sjevernoj strani su [[Turci]] izgradili prostrani obor sa zgradama od drveta i kamena za ljudstvo i ekonomiju.
 
U gradu nisu nikad vršena arheološka iskopavanja.<ref>Srednjovjekovni gradovi u Bosni i Hercegovini -Husref Redžić, 2009</ref>
 
U Bjelaju je 1922 rođen [[Mahmut Ibrahimpašić]] Mašo, [[narodni heroj Jugoslavije]]. Bio je politički komesar 5. krajiške (kozarske) brigade i na toj dužnosti je poginuo 19. oktobra 1944 u borbama za oslobođenje [[Beograd]]a. Već u novembru je proglašen [[Narodni heroj|narodnim herojem]], među prvim partizanskim borcima i jedini sa šireg područja Bjelaja.
 
Ovdje je 1923. rođen i poznati dječiji pisac [[Ahmet Hromadžić]] čija su djela ušla u školsku lektiru nekih evropskih zemalja. Dobitnik je velikog broja književnih nagrada, a kao urednik u izdavačkom preduzeću "Veselin Masleša" osnivač je dječije biblioteke "Lastavica".
Red 110:
 
== Reference ==
{{refspisak|2}}
 
== Vanjski linkovi ==