Razlika između verzija stranice "Talk"

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Napravljeno prevođenjem stranice "Talc"
(Nema razlike)

Verzija na dan 16 juni 2016 u 15:19

Talk je mineral gline koji se sastoji od hidratiziranog magnezijskog silikata sa hemijskom formulom H2Mg3(SiO3)4 ili Mg3Si4O10(O)2.  Često se uz kukurzni škrob koristi kao bejbi puder. Ima uglavnom slojevitu ili masivnu formu, rijetko ima kristale. Najmekši je poznati mineral sa specifičnom tvrdoćom do 1 na Mohsovoj skali. Ne rastvara se u vodi- Boja varira od bijele do zelene i sive, te je jako masan na dodir. Ima bijeli ogreb.

Talkit je metamorfna stijena koja se uglavnom sastoji od talka.

Porijeklo naziva

Riječ talk potiče od latinske riječi talcus. U drevna vremena se koristilo naziv za razne minrale.[1]

Formiranje

 
Komad talka

Talk je metamorfni mineral koji nastaje metamorfozom serpenina, pirkosena, amfibola ili olivina u prisutnosti karbon dioksida i vode.

Stvara se hidratizacijom i karbonizacijom po sledećoj reakciji:

serpentin2 Mg3Si2O5(O)4 + ugljen dioksid3CO2talkMg3Si4O10(O)2 + magnezit3 MgCO3 + vode3 H2O

Talk se može stvoriti i rekacijom između dolomita i silikata.

Dolomit3 CaMg(CO3)2 + silica4 SiO2 + vodeH2OtalkMg3Si4O10(O)2 + kalcit3 CaCO3 + ugljen dioksid3 CO2

Talk se takođe može formirati od magnezijskih hlorita i kvarca u plavim škriljicma i eklogitima.

hlorit + kvarca →kijanit + talk + voda

Pojava

 
 Proizvodnja u 2005 godini

Talk je uobičajan mineral u metamorfnim pojasevima koji sadrže ultramafitne minerale kao talkit te bijeli i plavi škriljac. Bijeli šktiljac se pojavljuje u zapdanim SAD, te zapadnim Alpima takođe ima određenih pojava u Himalajima.

Talkni ultramafitni karbonati su tipični u mnogim Arhejskim kratonima, kao npr Yilgran Kratonu u zapadnoj Australiji pojavljuju se i u Brazilu, Turskoj, Guiana štitu.

Ekonomska ekploatacija talka je česta u Australiji npr na planini Seabrook. Najveći prozvođač na svijetu je Luzenac Grupai[2]

Primjena

 
Puder

Talk se koristi u mnogim industrijama kao što su pravljenje papria, boja, guma, hrane, kablova, kozmetici, farmaciji i keramici. Grublji zeleni se koristi za pravljenje umivaonika, elektronskih sklopova i kreona.Često se koristi kao podloga u labaratorijima zbog svog otpota na toplotu, električnu struju i kiseline. .[3][4]

Košarkaši koriste talk da bi im ruke ostale suhe. Krojačka kreda je stvari talk, te se koristi i za zavarivanje.

Često sse koriszi kao aditiv za hranu i lijekove. U Evropskoj uniji se označava kao E553b.

Sigurnost

Koristi se širom svijeta u kućanstvima za ličnu higijenu. Postoji bojazan da izaziva određene bolesti kao rak jajnika i pluća. Klasificiran je u IARCovoj 2B kategoriji sa mobitelima i kafom. [5][6]

Industrijski razred

U SAD postoji limit koliko se smije udahnuti talka za 8 sati, i iznosi 2 mg/m3. Sve preko 1000 mg/m3 se smatra životnom opasnosti. [7]

Prehrambeni razred

Američka asocijacaija za sigurnost hrane i lijekova smatra talk sigurnim [8]

Vidite

  • Sillimanite
  • Serpentinite

References

  1. ^ Harper, Douglas. "talc".
  2. ^ Luzenac Group report (2006). p.3.
  3. ^ http://www.babycenter.com/404_is-it-safe-to-use-baby-powder-on-my-baby_1519559.bc "Is it safe to use baby powder on my baby?"
  4. ^ Jha, Alok (31 December 2008) Revealed: The cement that eats carbon dioxide, The Guardian
  5. ^ Talcum powder and cancer, Cancerresearch.uk
  6. ^ Talcum Powder and Cancer, American Cancer Society
  7. ^ "NIOSH Pocket Guide to Chemical Hazards". Centers for Disease Control and Prevention. 2011.
  8. ^ "Code of Federal Regulations". U.S. Food and Drug Administration. 2009.