Razlika između verzija stranice "Montréal"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Kategorija:Montreal dodata (uz pomoć HotCat-a) |
ref |
||
Red 1:
{{Infokutija naselje
|Grb = Armoiries de Montréal.svg
Line 28 ⟶ 27:
|SlikaInfo = Pogled na Montreal
}}
'''Montreal''' ili '''Montréal'''<ref>{{Cite web|url=http://www.britannica.com/place/Montreal|title=Montreal {{!}} Quebec, Canada|website=Encyclopedia Britannica|accessdate=2016-06-15}}</ref> je drugi po veličini grad u [[Kanada|Kanadi]] i najveći grad provincije [[Quebec]]. Prema kanadskom cenzusu [[2004]]. godine, populacija grada je 1.852.723, a populacija grada sa okolinom je 3.663.000. Montreal je drugi po veličini grad u svijetu po broju ljudi koji pričaju [[francuski jezik]], poslije [[Pariz]]a.
Montreal se nalazi u jugozapadnom dijelu Quebeca, oko 270 kilometara jugozapadno od [[Quebec City]]ja (glavnog grada provincije Quebec), i 190 kilometara istočno od [[Ottawa|Ottawe]] (glavnog grada Kanade). Grad se nalazi na ostrvu Montreal, između rijeka St. Lawrence i Otawa.
Line 34 ⟶ 33:
U Montrealu su [[1976]]. godine održane [[Olimpijske igre]].
Općenito se Montréal smatra jednim od najboljih gradova za život u Sjevernoj Americi, a prema mnogima ovaj grad je i kulturna prijestonica Kanade. Također, ovo je jedan od deset najčišćih gradova na svijetu.
Utvrđeno irokeško selo Hochelaga, nalazilo se na otoku u vrijeme dolaska Jacquesa Cartiera u listopadu 1535. godine. Mjesto je nazvano „Mons realis“ (latinski: Kraljevsko brdo). U 20. stoljeću arheologija|arheolozi su našli predmete koji svjedoče o ljudskoj prisutnosti na tom području 3000 do 4000 godina p. n. e. U vrijeme kada je Samuel de Champlain 1608. osnovao grad Québec, selo Hochelaga više nije postojalo, a njegova točna lokacija i danas je nepoznata.▼
▲Utvrđeno irokeško selo Hochelaga, nalazilo se na otoku u vrijeme dolaska Jacquesa Cartiera u listopadu 1535. godine. Mjesto je nazvano „Mons realis“ (latinski: Kraljevsko brdo). U 20. stoljeću
Godine 1615., Samuel de Champlain izražava zamisao o stvaranju novog grada na rijeci Saint Lawrence, u svrhu širenja katoličanstva među Indijancima u Novoj Francuskoj. Francuzi su se doselili na to područje tek 17. svibnja 1642., kad je skupina svećenika, časnih sestara i naseljenika pod vodstvom Paula Chomedeya de Maisonneuvea osnovala selo Ville-Marie, koje je kasnije postalo današnji Montréal. Od značajnijih doseljenika važno je spomenuti Jeanne Mance koja je osnovala Hôtel-Dieu, koji se smatra prvom bolnicom u Sjevernoj Americi.▼
▲Godine 1615., Samuel de Champlain izražava zamisao o stvaranju novog grada na rijeci Saint Lawrence, u svrhu širenja katoličanstva među Indijancima u Novoj Francuskoj. Francuzi su se doselili na to područje tek 17.
Godine 1680., u Montréalu je živjelo 493 stanovnika, od toga 75 Parižana, 68 Normandijaca, 54 Onisana (La Rochelle), 35 Anžuvinaca, 34 Poituaca, 28 Manaca, 23 Sentonžaca, 17 Bretonaca, 16 Peršaca, 13 Angulemaca, 12 Šampanjaca i 10 Pikardijaca.
U
Mjesto je nastavilo ubrzano rasti i uskoro je postalo važno središte za trgovinu krznom i kožom. Grad je bio polazišna
== Reference ==
{{Refspisak|}}
▲Mjesto je nastavilo ubrzano rasti i uskoro je postalo važno središte za trgovinu krznom i kožom. Grad je bio polazišna točka raznim francuskim istraživačima koji su istraživali unutrašnjost, kao što su Louis Jolliet, La Salle, La Vérendrye i Duluth. Drveni zidovi izgrađeni su 1725. godine. Unatoč vrlo jakom potresu 7. rujna 1732., grad se nastavio razvijati, te biva utvrđen oko 1740. godine. Grad je ostao u francuskim rukama sve do 8. rujna 1760., kada je vojvoda Lévis bio prisiljen grad predati britanskoj vojsci pod vodstvom lorda Jeffreya Amhersta.
{{stub-grad}}
| |||