Razlika između izmjena na stranici "Platon"

Dodana 173 bajta ,  prije 4 godine
m
nema sažetka izmjene
m
m
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Plato.png|mini|desno|Platon]]
'''Platon''' ({{SGrJ|Πλάτων|f=Plátōn}}) je pripadao je [[ontologija|ontološkom]] razdoblju [[Antička filozofija|antičke grčke]] [[Filozofija|filozofije]], a spada i u objektivni [[idealizam]]; on je idealistički [[utopija|utopistautopist]].
 
== Život ==
Platon (427-347. p. n. e.) je rođen je u [[Atina|Atini]] u [[Aristokratija|aristokratskoj]] porodici. Bio je, za to vrijeme, svestrano [[Obrazovanje|obrazovan]]. Pravo ime mu je Aristokle, a ime Platon je dobio je po grčkoj riječi ''platis'', što znači "širok, plećat". KadaKad je upoznao [[Sokrat]]a, bio je očaran njegovom mudrošću i postao je njegov najbolji učenik i prijatelj osam godina (do Sokratove smrti). Platon je ,poslijeNakon Sokratovog pogubljenja, bio je razočaran u državu i nekoliko godina putovao je putovao po [[Egipat|Egiptu]] i južnoj [[Italija|Italiji]]. Godine 387. p. n. e. vraća se u Atinu i tu osniva svoju školu-''Akademiju''. Ona je dobila ime po mjestu gdje je Platon podučavao- u vrtu posvećenom [[mitologija|mitskom]] heroju Akademu). To je vrijeme njegovog najplodnijeg rada kadakad je napisao svoja najznačajnija djela-dijaloge.
 
Platon (427-347. p. n. e.) je rođen u [[Atina|Atini]] u [[Aristokratija|aristokratskoj]] porodici. Bio je, za to vrijeme, svestrano [[Obrazovanje|obrazovan]]. Pravo ime mu je Aristokle, a ime Platon je dobio po grčkoj riječi ''platis'', što znači širok, plećat. Kada je upoznao [[Sokrat]]a bio je očaran njegovom mudrošću i postao je njegov najbolji učenik i prijatelj osam godina (do Sokratove smrti). Platon je ,poslije Sokratovog pogubljenja, bio razočaran u državu i nekoliko godina je putovao po [[Egipat|Egiptu]] i južnoj [[Italija|Italiji]]. Godine 387. p. n. e. vraća se u Atinu i tu osniva svoju školu-''Akademiju''. Ona je dobila ime po mjestu gdje je Platon podučavao- u vrtu posvećenom [[mitologija|mitskom]] heroju Akademu). To je vrijeme njegovog najplodnijeg rada kada je napisao svoja najznačajnija djela-dijaloge.
 
Postoje različiti podaci o tome koliko je sačuvanih dijaloga (35 i 13 pisama).
 
== Razlika između Platonove i Aristotelove države ==
Platon je u svojoj "''Državi"'' pokušao da formulišeformulirati apsolutno najbolju državu, dok je [[Aristotel]] uočio da ne postoji apsolutno najbolja [[država]] već samo relativno najbolja država u odnosu na postojeće stanje. Platonova idealna država ima tri staleža (filozofi, vojnici, robovi), dok [[Aristotel]]ova ima dva staleža i to: upravljački stalež i stalež robova. Aristotel je pogrešno formulisaoformulirao početnu premisu o robovima, a to je da su oni takvi po svojoj prirodi, dok su u stvarnosti oni takvi zato što ih takvimtakvima čini društvo. U samoj toj tvrdnji Aristotel je formulisaoformulirao i rasnu teoriju društva.
 
Platon je u svojoj "Državi" pokušao da formuliše apsolutno najbolju državu, dok je [[Aristotel]] uočio da ne postoji apsolutno najbolja [[država]] već samo relativno najbolja država u odnosu na postojeće stanje. Platonova idealna država ima tri staleža (filozofi, vojnici, robovi), dok [[Aristotel]]ova ima dva staleža i to: upravljački stalež i stalež robova. Aristotel je pogrešno formulisao početnu premisu o robovima a to je da su oni takvi po svojoj prirodi, dok su u stvarnosti oni takvi zato što ih takvim čini društvo. U samoj toj tvrdnji Aristotel je formulisao i rasnu teoriju društva.
 
Aristotel je bio realniji od Platona iz razloga što se zalagao za državu po uzoru na [[Atina|Atinu]]. On je proučavao postojeće [[ustav]]e [[Grčka|grčkih]] država i iz njih izvlačio zaključke. Aristotel je, također, državu prikazivao u organicističkom obliku.
 
Više o Platonovom pogledu na državu pročitajte u članku o Platonovom djelu [[Država (Platon)|Država]].
 
== Gnoseologija ==
Platonovo učenje o spoznaji se bazira na njegovom idealističkom tumačenju svijeta. Ona je, prije svega, [[Racionalizam|racionalistička]], jer svijet ideja jedno mišljenjem možemo spoznati. Materijalni svijet spoznajemo čulima, ali to nije prava spoznaja.
 
U teoriju spoznaje Platon uključuje i svoju "teoriju sjećanja". Govorio je da metodom [[Dijalektika|dijalektike]], [[dijalog]]a mi trebamo podstaći dušu na sjećanje svijeta ideja u kome je boravila prije ulaska u tijelo. Zbog toga u ovom svijetu mi ne spoznajemo ništa novo- to je samo sjećanje.
 
Također, tvrdio je da u materijalnom svijetu mi vidimo samo sjene svijeta ideja. To je Platon opisao u svojoj poznatoj slici pećine u djelu ''[[Platonova Država (Platon)|Država]]''. Naime, Platon je opisao čovječanstvo kao grupu ljudi u mračnoj pećini. Iza njih je otvor iz kojeg dolazi svjetlost. Ta svjetlost baca sjenke prema zidu u koji ljudi gledaju. Kako napolju ljudi možda nose neke stvari (kutije, na primjernpr.), sjene koje su na zidu daju ljudina pogrešan utisak o vanjskom svijetu- ljudi sas kockastim glavama (nepoznavanje svijeta ideja). Ponekad se neko iz grupe odvoji i izađe napolje, međutim, jaka svjetlost ih zaslijepi (radizbog tame u kojoj su živjeli) i oni u strahu trče nazad u pećinu.
 
== Etika i politika ==
 
Po Platonu etički ideal je postići vrlinu, a ona se zasniva na znanju. To je težnja ka ideji [[Dobro|dobra]] kao vrhunskoj vrijednosti. Ideja dobra (kao [[moralni imperativ]]) se ne može ostvariti samo u pojedincu nego istovremeno u zajednici, odnosno u državi.
 
Tako je njegovo etičko učenje povezano sas učenjem o idealnoj državi. Idealna država zasniva se zasniva na podjeli rada, zato ona treba da imaimati tri staleža:
 
# Stalež proizvođača (zanatlije i zemljoradnici)
# Vojnici koji brane državu-vrlina hrabrosti
# Filozofi- vladari koji svojom mudrošću vode državu.
 
Staleži se ne trebaju mješatimiješati u poslove drugih staleža da bi se postigla maksimalna efikasnost. Država treba da obezbjediosigurati pravdu za sve i da svoje građane učiučiti vrlini dobrudobra.
 
== Djela ==
Platonovo učenje možemo spoznati izvorno zahvaljujući tome što su njegova djela sačuvana u cjelini. Pisao je u obliku dijaloga, što djela čini interesantnimzanimljivima, pa se i danas rado čitaju. Skoro u svim djelima javlja se [[Sokrat]] kao ličnost. Neki historičari dijele Platonova djela u tri faze (rani, srednji i pozni period):
 
Platonovo učenje možemo spoznati izvorno zahvaljujući tome što su njegova djela sačuvana u cjelini. Pisao je u obliku dijaloga, što djela čini interesantnim pa se i danas rado čitaju. Skoro u svim djelima javlja se [[Sokrat]] kao ličnost. Neki historičari dijele Platonova djela u tri faze (rani, srednji i pozni period):
 
'''Rani period''':
{{div col}}
* [[Harmid]]
* ''[[Harmid (dijalog)|Harmid]]''
* [[Lahet]]
* ''[[HipijaLahet Minor(dijalog)|Lahet]]''
* ''[[IjonHipija Mali]]''
* ''[[ProtagoraIon (Platondijalog)|ProtagoraIon]]''
* ''[[GorgijaProtagora (Platon)|GorgijaProtagora]]''
* [[Sokratova odbrana]]
* ''[[EutifronSokratova odbrana]]''
* ''[[MenonEutifron]]''
* ''[[KratilMenon]]''
* ''[[Kratil (dijalog)|Kratil]]''
* ''[[Kriton]]''
* [[Gorgija (Platon)|Gorgija]]
* ''[[HipijaGorgija Major(Platon)|Gorgija]]''
* ''[[LisidHipija Veliki]]''
* ''[[Lisid (dijalog)|Lisid]]''
* [[Meneksen]]
* ''[[Meneksen (dijalog)|Meneksen]]''
* [[Eutidem]]
* ''[[Eutidem (dijalog)|Eutidem]]''
{{div col end}}
 
{{col-begin}}
{{col-break}}
'''Srednji period''':
* ''[[Fedon]]''
* ''[[Fileb]]''
* ''[[Država (Platon)|Država]]''
* ''[[Gozba (Platon)|Gozba]]''
* ''[[Tetet (dijalog)|Tetet]]''
{{col-break}}
'''PozniKasni period''':
* ''[[Parmenid (Platon)|Parmenid]]''
* ''[[Fedar (dijalog)|Fedar]]''
* ''[[ZakoniDržavnik (Platon)|ZakoniDržavnik]]''
* ''[[Sofist (Platon)|Sofist]]''
* ''[[Kritija (dijalog)|Kritija]]''
* ''[[Timaj (dijalog)|Timaj]]''
* ''[[Zakoni (Platon)|Zakoni]]''
{{col-end}}
 
Djelo ''Sokratova odbrana'' opisuje [[Sokrat]]ovu kritiku tadašnje države i njegov odnos prema smrti. Ovo djelo jedramatizirano dramatizovanoje kao pozorišni komad.
'''Pozni period''':
* [[Parmenid (Platon)|Parmenid]]
* [[Fedar]]
* [[Državnik]]
* [[Sofist]]
* [[Kritija]]
* [[Timaj]]
* [[Zakoni (Platon)|Zakoni]]
 
Djelo ''Sokratova odbrana'' opisuje [[Sokrat]]ovu kritiku tadašnje države i njegov odnos prema smrti. Ovo djelo je dramatizovano kao pozorišni komad.
 
== Također pogledajte ==
* [[Filozofija]]
* [[Antička filozofija]]
* [[SokratPlatonska ljubav]]
* [[Aristotel]]
* [[Diogen iz Sinope]]
 
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Plato}}
* [http://www.gutenberg.net/author/Platonova djela] sa Projekta Gutemberg
{{Wikicitat|Platon}}
* [http://www.gutenberg.net/author/Plato Platonova djela] sana Projekta[[Projekt Gutemberg"Gutenberg"|Projektu "Gutenberg"]]
* [http://www.perseus.org/cache/perscoll_Greco-Roman.html Platonova djela]
* [[Aristotel|Razlike između Platonove i Aristotelove države]]
 
{{Wikicitat|Platon}}
 
<!-- Kategorije -->
<!-- Interwikis -->
{{Commonscat|Plato}}
 
[[Kategorija:Rođeni 427. p. n. e.]]