Razlika između verzija stranice "Oligogensko nasljeđivanje"

'''Oligogensko nasljeđivanje ''' (grč. ''oligo'' – nekoliko) je pojam koji je uveden nakon spoznaje da model nasljeđivanja većine prethodno opisanih "monogenska osobina" ne može validno objasniti distribuciju [[fenotip]]ova u potomstvu pojedinih tipova reproduktivnih veza. Bilo je lahko zapaziti da se izloženi koncept teorije o monogenskoj kontroli fenotipskih svojstava temelji na klasičnoj relaciji: jedan [[gen]] – jedna [[osobina]]. Veoma je mali broj gena koji učestvuju u kontroli samo jednoe svojstva, a izgleda da je još manji broj [[osobina]] koje su kontrolirane – [[alel]]ima samo jednog [[gen]]a. Iako savremena [[genetika]] ne poznaje gene koji apsolutno kontroliraju isključivo jedno fenotipsko svojstvo (pa, logično, ni ono koje je određeno samo jednim genom!), odgovarajuća literatura će (vjerovatno) još dugo mnoge osobine tretirati kao monogenske .<ref>King R. C., Stransfield W. D. (1998): Dictionary of genetics. Oxford niversity Press, New York, Oxford, ISBN 0-19-50944-1-7; ISBN 0-19-509442-5.</ref><ref>Alberts B. et al.(1983): Molecular biology of the cell. Garland Publishing, Inc., New York & London, ISBN 0-8240-7283-9.</ref><ref>Lincoln R. J., Boxshall G. A. (1990): Natural history - The Cambridge illustrated dictionary. Cambridge University Press, Cambridge, ISBN 0 521 30551-9.</ref>

 

== Također pogledajte ==

*[[Gen]]

*[[Monogensko nasljeđivanje]]

*[[Poligensko nasljeđivanje]]

 

[[Kategorija:Genetika]]