Razlika između verzija stranice "Kladistika"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary |
|||
Red 11:
Postoji varijanti termina koji opisuje [[kladogram]] i poziciju pripadajućih [[takson]]a (jedinica). Na uspravnom kladogramu takson ili druga jedinica posmatranje su '''bazni''' (osnovni, čvorišni) za narednu granu ako je dolje ili ispod nje. U suprotnom slučaju, ta druga grana je '''ukorijenjena''' (usađena) u prvu. Slično toma, stanje obilježja koje se javljalo i kod predačke grupe označava se kao '''pleziomofno''' (=primitivna ili neizvedena [[osobina|oznaka]]), dok su oni karakteri koji su kasnije evoluirali nazivaju '''apomorfni''' (=izvedeni).
==Metodologija==
[[
[[Datoteka: Angiosperme.jpg|mini|palac|500px|'''Kladistička interpretacija [[filogeneza|filogenetske]] klasifikacije angiospermi'''<br>
– Klasifikacija APG III (2009) ili filogenetske klasifikacije je treća verzija botaničke klasifikacije cvjetnica koju utvrđuje međunarodna '''A'''ngiosperm '''P'''hyilogeny '''G'''roup. To je najvažnija botanička klasifikacija danas, koja počiva na promjenjenom APG II sistemu klasifikacije ([[2003]].) i dopunama filogenetske klasifikacije APG IV ([[2016]].).]]
Kladistički metod tumači svaki stadij transformacije zajedničkih karaktera taksona (ili drugih terminala), kao potencijalnih dokaza za grupiranje. Ishod kladističke analize je [[kladogram]] - dijagram u obliku [[dendrogram]]a, koji predstavlja najbolju hipotezu [[filogeneza|filogenetskih ]] odnosa. Klasični kladogrami uglavnom ostvareni na temelju morfoloških oznaka i izvornog izračunavanja. Za filogenetske analize, danas se koriste podaci koji se dobiju sekvenciranjem [[DNK]] i [[filogenetika|filogenetičkih]] proračuna, kao i kriterije koji su napušteni od mnogih filogenetičara, koji primjenjuju "sofisticiranije", ali manje evolucijski podobnije modele stadija transformacije karaktera.
| |||