Verzija na dan 28 maj 2016 u 22:30 uredi Munja (usurped) (razgovor \| doprinosi) Urednici 6.047 edits No edit summary ← Starija izmjena		Verzija na dan 28 maj 2016 u 22:33 uredi poništi Munja (usurped) (razgovor \| doprinosi) Urednici 6.047 edits m brisanje span stavki koje proizvodi prevodilac Novija izmjena →
Red 1: '''Štokavsko narječje''' je prestižno narječje koje je baza za standardne jezike: [[Bosanski jezik\|bosanski]], [[Hrvatski jezik\|hrvatski]], [[Srpski jezik\|srpski]] i [[Crnogorski jezik\|crnogorski]].~~<ref>[[:en:Shtokavian#CITEREFSussexCubberly2006\|Sussex & Cubberly (2006]]<nowiki>:</nowiki><span>506)</span>~~ "The core of the modern literary languages, and the major dialect area, is Shtokavian (''št''o ‘what’), which covers the rest of the area where B/C/S is spoken."</ref> Dio je južnoslavenskog dijalekatskog kontinuuma.<ref>[[:en:Shtokavian#CITEREFCrystal1998\|Crystal (1998]]<nowiki>:</nowiki><span>25)</span></ref><ref>[[:en:Shtokavian#CITEREFAlexander2000\|Alexander (2000]]<nowiki>:</nowiki><span>4)</span></ref> Njegov naziv dolazi iz oblika upitne zamjenice "što" u zapadnom štokavskom (ili "šta" u istočnom štokavskom), za razliku od kajkavskog i čakavskog (''kaj'' i ''ča'' također znače "šta"). Štokavski se govori u [[Srbija\|Srbiji]], [[Crna Gora\|Crnoj Gori]], [[Bosna i Hercegovina\|Bosni i Hercegovini]], većem dijelu [[Hrvatska\|Hrvatske]], kao i južnim dijelovima [[Gradišće\|Gradišća]], [[Austrija]]. Glavne poddivizije Štokavskog su zasnovane na dva principa: jedan je da li je poddijalekt staroštokavski ili novoštokavski, različiti naglasci slavenskog fonema ''[[~~:en:Yat\|~~jat]]'' su izmijenjeni. Moderna dialektologija općenito prepoznaje sedam štokavskih poddijalekata. == Rana historija == Red 7: Protoštokavski idiom pojavio se u 12. vijeku. U narednih vijek ili dva, štokavski je podijeljen u dvije zone: zapadna, koja je pokrivala veći dio [[Bosna i Hercegovina\|Bosne i Hercegovine]] i [[Slavonija\|Slavonije]] u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]], i istočna, dominantna u manjim istočnim dijelovima [[Bosna i Hercegovina\|Bosne i Hercegovine]] i većim dijelovima [[Crna Gora\|Crne Gore]] i [[Srbija\|Srbije]]. Zapadni štokavski je principijelno karakteriziran kao troakcentni sistem, dok je istočni štokavski označen po dvoakcentnom sistemu. Prema istraživanju historijskih lingvista, staroštokavski je bio veoma dobro uspostavljen do sredine 15. vijeka. U ovom periodu bio je i dalje pomiješan sa crkvenoslavenskim do određenog stepena. Sprva je štokavski dijalekt prekrivao značajno manju površinu nego što je to danas slučaj, što znači da se štokavski govor raširio u zadnjih pet vijekova, preplavljajući teritorij na račun čakavskog i kajkavskog govora. Moderna površinska raspodjela ova tri dijalekta kao i njihovog unutarnjeg raslojavanja (štokavski i čakavski posebno) primarno je rezultat migracija koje je uzrokovalo širenje [[Osmanlijsko carstvo\|Osmanlijskog carstva]] na [[Balkan\|Balkanu]].~~<ref>[[:en:Shtokavian#CITEREFOkuka2008\|Okuka (2008]]<nowiki>:</nowiki><span>15)</span></ref>~~ Raseljenički valovi su posebno bili snažni od 16–18. vijeka, dovodeći do velikosežnih lingvističkih i etničkih promjena u centralnom južnoslavenskom području. Dosad najbrojnije, pokretne i ekspanzionističke migracije bile su one u ijekavsko-štokavskih govornika istočne [[Hercegovina\|Hercegovine]], koji su poplavili većinu zapadne Srbije, više područja istočne i zapadne [[Bosna i Hercegovina\|Bosne]], veće dijelove Hrvatske ([[Banovina (regija)\|Banovina]], [[Kordun]], [[Lika]], dijelovi [[Gorski kotar\|Gorskog kotara]], kontinentalni dijelovi sjeverne [[Dalmacija\|Dalmacije]], neka mjesta sjeverno od [[Kupa\|Kupe]], dijelove [[Slavonija\|Slavonije]], jugoistočnu [[Baranja\|Baranju]] itd.). Ovo je razlog zašto je istočnoheregovački dijalekt najviše korišten štokavski dijalekt danas, a razlog nošenja tog naziva je opisivanje područja porijekla. Ove migracije su također igrale ključnu ulogu u širenju novoštokavskih inovacija.

Razlika između verzija stranice "Štokavsko narječje"