Razlika između izmjena na stranici "Teški metal"

Dodano 759 bajtova ,  prije 3 godine
nema sažetka izmjene
m (Srdjan m premjestio je stranicu Teški metal (hemija) na Teški metal: Nema ništa drugo da treba zagrada. (Muzički žanr je "heavy metal" što se ne prevodi.))
 
{{Preuređivanje}}
[[Datoteka:Wolfram evaporated crystals and 1cm3 cube.jpg|thumb|right|300px|Uzorci [[volfram]]a, teškog metala. <br> Prikazana je kocka od 1 cm<sup>3</sup><br>uz šipke sa evaporiranim kristalima; najistaknutija šipka je oštećena vidljivom, djelimičnom [[oksidacija|oksidacijom]]. <br>Drugi naziv ''tungsten '' dolazi iz [[švedski jezik |švedskog]] ''tung sten" (=''težak kamen".<br> S gustinom od 19,52 gm/cm<sup>3</sup><br>Volfram je oko 70% teži od olova (gustina 11,34)]]
 
'''Teški metal''' je, šire uzevši, svaki relativno [[gustina|gusti]] [[metal]]. Određenija definicije, ponekad uključujući [[nemetal]]e, kao što su [[arsen]] i [[antimon]], ali nije bila široko prihvaćena. Zbog svoje težine i mnogih specijaliziranih svojstava, teški metali su korisni u skoro svim oblastima moderne ekonomske aktivnosti. Neki su [[otrov]]ni, ali brojni su bitne hranjive tvari u tragovima.
'''Teški metal''' je, šire uzevši, svaki relativno [[gustina|gusti]] [[metal]]. Određenija definicije, ponekad uključujući [[nemetal]]e, kao što su [[arsen]] i [[antimon]], ali nije široko prihvaćena. Zbog svoje težine i mnogih specijaliziranih svojstava, teški metali su korisni u skoro svim oblastima moderne ekonomske aktivnosti. Neki su [[otrov]]ni, ali brojni su bitne hranjive tvari u tragovima.<ref name=<“Atkins“>{{cite book|author=Atkins P., de Paula J.|year=2006|title=Physical chemistry, 8th Ed.|publisher= W. H. Freeman|place= San Francisco|isbn= 0-7167-8759-8}}</ref><ref name=<“Whitten“>{{cite book|author=Whitten K.W., Gailey K. D. and Davis R. E.|year= 1992|Title= General chemistry, 4th Ed.|publisher= Saunders College Publishing|place= Philadelphia|isbn= 0-03-072373-6}}</ref><ref name=<“Petrucci“>{{cite book|author=Petrucci R.H., Harwood W.S., Herring F.G.|year=2002|title= General Chemistry, 8th Ed. |publisher=Prentice-Hall|place= New York|isbn= 0-13-014329-4}}</ref><ref name=<“Laider“>{{cite book|author=Laidler K. J.|year=1978|title=Physical chemistry with biological applications. Benjamin/Cummings|place= Menlo Park|isbn= 0-8053-5680-0}}</ref>
 
==Definicije==
| style="background:#d8d8d8"|[[Berilij|Be]]
| colspan=11 |
|style="background:#d8d8d8"|[[BoronBor|B]]
|[[ugljik|C]]
|[[dušik|N]]
|style="background:#d8d8d8"|[[Aluminij|Al]]
|style="background:#d8d8d8"|[[Silicij|Si]]
|[[PhosphorusFosfor|P]]
|[[Sumpor|S]]
|[[ChlorineHlor|Cl]]
|[[Argon|Ar]]
|-
|
|style="background:#99ccff"|[[jitrij|Y]]
|style="background:#a1ffc3"|[[ZirkonijCirkonij|Zr]]
|style="background:#E7FF8F"|[[Niobij|Nb]]
|style="background:#ff6666"|[[Molibden|Mo]]
| width="5%" style="background:#ff6666"|[[Talij|Tl]]
| width="5%" style="background:#ff6666"|[[olovo|Pb]]
| width="5%" style="background:#E7FF8F"|[[BismuthBizmut|Bi]]
| width="5%" style="background:#E7FF8F"|[[Polonij|Po]]
| width="5%" style="background:#a1ffc3"|[[Astatin|At]]
23.119

izmjena