Razlika između izmjena na stranici "Futurologija"

Dodano 495 bajtova ,  prije 4 godine
ref
m (kategorizacija, replaced: inženjering → inženjerstvo)
(ref)
 
[[Datoteka:PPTMooresLawai.jpg|mini|Moore-ov zakon je primjer proučavanja budućnosti]]
{{Nedostaju izvori}}
'''Futurologija''' u [[društvene nauke|društvenim naukama]], je studija sadašnjih trendova radi predviđanja budućeg razvoja. Spekulativni i opisni aspekti futurologije se nalaze u [[utopistička knjževnost|utopističkoj književnosti]] i [[naučna fantastika|naučnoj fantastici]], metodologiji oblasti sa korijenom u tehnološkim prognozama, koje su razvijene pred kraj [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], od kojih je djelo američkog inženjera mađarskog porijekla [[Teodor fon Karman|Teodora fon Karmana]] pod naslovom ''Prema novim horizontima'' ([[1947]]), istaknut primjer.<ref>{{Cite web|url = http://www.britannica.com/topic/futurology|title = futurology {{!}} social science|website = Encyclopedia Britannica|accessdate = 2016-05-22}}</ref>
{{Prijevod}}
'''Futurologija''' u [[društvene nauke|društvenim naukama]], je studija sadašnjih trendova radi predviđanja budućeg razvoja. Spekulativni i opisni aspekti futurologije se nalaze u [[utopistička knjževnost|utopističkoj književnosti]] i [[naučna fantastika|naučnoj fantastici]], metodologiji oblasti sa korijenom u tehnološkim prognozama, koje su razvijene pred kraj [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], od kojih je djelo američkog inženjera mađarskog porijekla [[Teodor fon Karman|Teodora fon Karmana]] pod naslovom ''Prema novim horizontima'' ([[1947]]), istaknut primjer.
 
Futurologija ili ''studija budućnosti'' se definiše kao predviđanje budućih događaja na osnovu postojećih uslova. Na taj način futurologija nam govori kako današnje promjene (ili njihov izostanak) postaju sutrašnja realnost. Teme i metode uključuju moguće, vjerovatne ili poželjne [[varijacija|varijacije]] ili alternativne transofrmacije socijalnih ili „prirodnih“ fenomena (nezavisnih od ljudskog uticaja). Često je futurologija povezana sa scenarijima [[budućnost]]i. Cilj je da se predstavi kako sadašnji uslovi podliježu promjeni u okvirima [[disciplina]] kao što su [[ekonomija]], [[sociologija]], [[istorijahistorija]], [[inženjerstvo]], [[matematika]], [[psihologija]], [[fizika]], [[biologija]], [[teologija]].
Futurologija se često povezuje sa strateškim [[projekcija]]ma budućeg razvoja, kakve daje recimo [[CIA]]. Osim toga, mnogi poznati mislioci su se angažovali u ovoj oblasti – [[Samuel Huntigton]], [[Francis Fukuyama]], [[Zbignjev Bžežinski]]. Njihove predikcije su bile različite – od „kraja historije“, do „rata [[civilizacija]]“. Dvije stvari razlikuju studije budućnosti od istraživanja kakva se inače sprovode u navedenim disciplinama:
 
 
2. obično se daje kompletan, „holistički“, pogled na stvarnost baziran na navedenim disciplinama.
 
Važni osnovni radovi iz futurologije uključuju ''Future Shock'' (1970) Alvin Toffler-a, ''The Coming of Post-Industrial Society'' (1973) Daniel Bell-a, ''The Fate of the Earth'' (1982) Jonathan Schell-a, i ''The Green Machines'' (1986) Nigel Calder-a.
 
== Vanjski linkovi ==
{{Refspisak|}}
* [http://www.lewrockwell.com/latulippe/latulippe64.html Predviđanje Stivena Latulipa]