Razlika između verzija stranice "Monokotiledone biljke"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 17:
}}
 
'''Monokotiledone biljke''' ili kratko '''monokotiledone''' su grupa [[cvjetnica|biljaka cvjetnica]] koje dominiraju velikim dijelovima Zemlje i koje su ekonomski vrlo važne. Imaju [[taksonomski rang]] [[razred (biologija)|razreda]] u [[divizija (biologija)|diviziji]] [[Magnoliophyta]].<ref name=“biologija2““Sofradžija“>{{cite book|author=Sofradžija A., BerberovićŠoljan LjD., Hadžiselimović R. |year=2003 2004|title= Biologija za 21.|publisherpublisker= Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-581686-08}}</ref>
 
Najveća porodica monokotiledonih biljaka je [[Orhideja|Orchidaceae]] (orhideje), kojoj su svojstveni vrlo kompleksni [[cvijet|cvjetovi]], koje [[insekt]]i [[oprašivanje|oprašuju]] na osoben način. Druga po veličini je porodica ''[[Poaceae]]'' ili ''Gramineae'' (prave trave), koja je evoluirala u drugom pravcu i postala specijalizirana za oprašivanje vjetrom [[anamofilnost]]). Trave proizvode male cvjetove koji se mogu skupiti u vrlo uočljivim grupama ([[klas]]ovima [[metlica]]ma i sl.)
 
Druga po veličini je porodica ''[[Poaceae]]'' ili ''Gramineae'' (prave trave), koja je evoluirala u drugom pravcu i postala specijalizirana za oprašivanje vjetrom [[anamofilnost]]). Trave proizvode male cvjetove koji se mogu skupiti u vrlo uočljivim grupama ([[klas]]ovima [[metlica]]ma i sl.)
 
;Glavna obilježavajuća svojstva monokotiledona su:
*Klica ([[sjeme]]nka) je sa jednim klicinim listom (kotiledonom).
*Klicin korjenčić brzo ugiba, pa ne izrasta u glavni korijen, već ga, u drugom dijelu stabljike, nadomještajuzamjenjuju sekundarni stabljičnisekundarni korijeni.
*Razbacani zatvoreni provodni sudovi u stabljici, sastavljeni sosu od unutrašnjeg [[ksilem]]a i vanjskog [[floemmfloem]]a.
*U stabljici nema kambijskoga[[kambij]]skoga prstena, zbog čega izostaje sekundarni rast u debljinu, a kora, drvo i srčika disu jasno odvojeni (kao u dikotiledona).
*Listovi su obično poredani naizmjenično, najčešće dvoredni ili troredni, rijetko nasuprotni ili u pršljenu. Obično su sjedeći, rjeđe na peteljkama, pretežno su jednostavni, linearni ili jajoliki.
*Pazušni (bočni, aksilarni) pupovi imaju samo jedan predlistić s leđne strane.
*Raspored lisne "nervature" (provodnih sudova) je linearnan i obično paralelan; rijetke su vrste sa mrežastom nervaturom.
*Građa [[cvijet]]a je na osnovu broja 3 ili njegovih linearnih umnožaka (3, 6, 9,...).
*Svi dijelovi tipskog cvijeta nalaze se su u pet pršljenova (pentaciklični), po tri člana u pršljenu (trimerni), rijetko četiri (tetramerni). Kod primitivnijih skupinagrupa (podrazred ''Alismatidae'') pojavljuje se veći broj plodnih listova koji su raspoređenih spiralno, dok su u evolucijski viših skupina pojedini dijelovi cvijeta reducirani.
 
== Poređenje sa dikotiledonim biljkama ==