Otvori glavni meni

Izmjene

Dodano 246 bajtova ,  prije 3 godine
nema sažetka izmjene
'''Koljeno''' ([[latinski jezik|lat.]] φῦλον - ''phylon'' = rasa, grana u vez,ivezi sa φυλή - ''phyle'' = pleme , klan) je [[taksonomski rang]] u [[biosistematika|biosistematici]]: u [[botanika|botanici]], [[zoologija|zoologiji]] i [[bakteriologija|bakteriologiji]]. Ponekad se dijeli na potkoljena (''subphyla'', jednina ''subphylum''). Više koljena, u nekim slučajevima, se povezuje u natkoljeno (''superphylum''), taksonomski rang koji tada obuhvata sva pripadajuća koljena.
 
[[Takson]] koljeno nalazi se između [[carstvo (biologija)|carstva]] i [[razred (biologija)|razreda]].<ref name=“Sofradzija“>{{cite book|author=Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. |year= 2004|title= Biologija 1.|publisher= Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-686-8}}</ref>
 
== Opći opis i poznati primjeri ==
Od [[Linneova taksonomija | Linneove ]]taksonomije, dsefinicijedefinicije zoološkog koljena su značajno promijenjene, osobito nakon podjele u šest klasa i četiri razgranavanja ("embranchements") [[Georges Cuvier|Georgesa Cuviera]]. Pojam '''koljeno''' (''phylum''), uveo je [[Ernst Haeckel]] , na osnovu grčke riječi ''phylon '' (='pleme' ili 'grana'). U biljnoj taksonomiji, [[Eichler]] ([[1883]].) klasifikuje biljke u pet grupa, svaku pod nazivom '''divizijedivizija'''.<ref>Collins AG, Valentine JW (2001). [http://si-pddr.si.edu/jspui/bitstream/10088/7403/1/Collins_Valentine_EvDev2001.pdf "Defining phyla: evolutionary pathways to metazoan body plans."] Evol. Dev. 3: 432-442.</ref><ref>{{cite book |author=Naik, V.N. |year=1984 |page=27 |title=Taxonomy of Angiosperms |publisher=Tata McGraw-Hill |isbn=9780074517888 |url=https://books.google.ca/books?id=GanmtXAyU0gC}}</ref>
 
Neformalno, koljeno se može smatrati grupiranjemvećom grupom organizama nanižih taksonomskih rangova, koji su povezani zajedničkim, osnovuopćim općeg i/ili specijaliziranogspecijaliziranim, plana tijelesne građe.<ref>{{cite book |last=Valentine |first=James W. |year=2004 |title=On the Origin of Phyla
|publisher=University Of Chicago Press|location=Chicago |isbn=0-226-84548-6 |page=7}}</ref>
|publisher=University Of Chicago Press|location=Chicago |isbn=0-226-84548-6 |page=7}}</ref>Klasifikacije organizama u hijerarhijske sisteme, bile su u upotrebi od XVII i XVIII stoljeća. Obično su organizmi bili grupirani u skladu sa njihovim morfološkim sličnostima, kako su ih vidjeli ti rani akteri, a grupe su zatim povezivane prema njihovim sličnostima, da se formira hijerarhijska vertikala. Na najosnovnijoj razini, koljeno se može se definirati na dva načina: kao grupa organizama sa određenim stepenom morfoloških ili razvojnih sličnosti (u [[fenetika|fenetičkoj]] definiciji), ili grupa organizama sa određenim stepenom evolucijske povezanosti (u [[filogeneza|filogenetskoj].<ref name="Budd2000">{{cite journal|author=Budd, G.E. |author2=Jensen, S. |year=2000 |title=A critical reappraisal of the fossil record of the bilaterian phyla |journal=Biological Reviews |volume=75 |issue=2 |pages=253–295 |doi=10.1111/j.1469-185X.1999.tb00046.x |url=http://www.journals.cambridge.org/abstract_S000632310000548X|accessdate=2007-05-26 |pmid=10881389}}</ref> Bilo je pokušaja da se definira nivo [[Linneova taksonomija | Linneove hijerarhije]] bez koje su odnosi (evolucijske) srodnosti nezadovoljavajući, ali fenetička definicija je korisna kada se bavi pitanjima morfološke prirode, kao što su koliko su uspješni drugačiji planovi tijelesne građe.
 
Klasifikacije organizama u hijerarhijske sisteme, u upotrebi su od XVII i XVIII stoljeća. Obično su organizmi bili grupirani u skladu sa njihovim morfološkim sličnostima, kako su ih vidjeli ti rani autori, a grupe su zatim povezivane prema njihovim sličnostima, da se formira hijerarhijska vertikala. Na najosnovnijoj razini, koljeno se može se definirati na dva načina:
*kao grupa organizama sa određenim stepenom morfoloških ili razvojnih sličnosti (u [[fenetika|fenetičkoj]] definiciji), ili
*grupa organizama sa određenim stepenom evolucijske povezanosti (u [[filogeneza|filogenetskoj].<ref name="Budd2000">{{cite journal|author=Budd, G.E. |author2=Jensen, S. |year=2000 |title=A critical reappraisal of the fossil record of the bilaterian phyla |journal=Biological Reviews |volume=75 |issue=2 |pages=253–295 |doi=10.1111/j.1469-185X.1999.tb00046.x |url=http://www.journals.cambridge.org/abstract_S000632310000548X|accessdate=2007-05-26 |pmid=10881389}}</ref>
 
Bilo je pokušaja da se definira nivo Linneove hijerarhije, bez (evolucijske) srodnosti, koji su bili nezadovoljavajući, ali fenetička definicija je korisna onda kada se bavi pitanjima morfološke prirode, kao što su ona koliko su relativno (ne)uspješniji drugačiji planovi tijelesne građe.
 
=== Definicija na temelju genetičkih odnosa ===
Najvažniji cilj mjeradefinicije datog taksona u genetičkoj definicija je mjera "određeniodređenog stupanjstupanja" srodnosti i kako nevezani da organizmi moraju biti pripadnici različitih koljena. Minimalni uvjet je da bi svi organizmi u ovom taksonomskom rangu trebalo da budu jasno uže međusobno povezani, nego bilo koja druga grupa. Čak i ovo je problematično, jer ovisi o poznavanju odnosa organizama. Kako postaje dostupno više podataka, posebno iz molekulskih istraživanja, pružaju se bolje mogućnosti za prosuđivanje odnosa između grupa. Tako se koljena filuma mogu spojiti ili podijeliti, ako postane jasno da su oni međusobno srodniji ili ne, odnosno da su srodniji nekim drugim [[takson]]ima. Na primjer, [[Siboglinidae | bradati crvi]] (''Siboglinidae'') su opisani kao novo koljeno (u [[Pogonophora]]), sredinom 20. stoljeća, ali molekulska istraživanja., rad gotovo pola stoljeća kasnije, utvrdila su da su oni grupa [[Annelida]], tako da su sada mekadašnji filum bradatih crva spojen sa annelidima (kao [[porodica (biologija) | porodica]]).<ref>{{cite journal | author=Rouse G.W. |title=A cladistic analysis of Siboglinidae Caullery, 1914 (Polychaeta, Annelida): formerly the phyla Pogonophora and Vestimentifera | journal=Zoological Journal of the Linnean Society | volume=132 | issue=1| year=2001 | pages=55–80 | doi = 10.1006/zjls.2000.0263}}</ref> Na drugoj strani, visoko [[parazit]]sko koljeno [[Mesozoa]] je ipodijeljeno u dva kolljenakoljena, [[Orthonectida]] i [[Rhombozoa]], kada je otkriveno da su Orthonectida vjerovatno spadaju u [[deuterostomideuterostomia]], a Rhombozoa u[[protostomiprotostomia]].<ref>{{cite journal |author=Pawlowski J, Montoya-Burgos JI, Fahrni JF, Wüest J, Zaninetti L |title=Origin of the Mesozoa inferred from 18S rRNA gene sequences |journal=Mol. Biol. Evol. |volume=13 |issue=8 |pages=1128–32 |date=October 1996 |pmid=8865666 |doi= 10.1093/oxfordjournals.molbev.a025675|url=http://mbe.oxfordjournals.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=8865666}}</ref>
 
OvajOva smjenjivost filuma je navela neke biologe da se pozovu na a koncept napuštanja ranga koljena u korist [[Kladistika|kladistike]], načina na koji su grupe postavljene bez ikakvog taksonomskog rangiranja.
 
===Definicija na osnovu plana tjelesne građe===
Definiciju koljena koja je zasnovan na planu građe tijele su predložili paleontologzi [[Graham Budd]] i [[Sören Jensen]] (kao što je Haeckel je učinio stoljeće ranije). DefinicijaTa definicija je postaviopostavljena jer izumrli organizmi su najteži za klasifikaciju: oni mogu biti ogranci koji su se odvojili od linije, aali i koljeno, pred znakove koji definiraju moderne koljeno je sve stečene. Po Buddovoj i Jensenovoj definiciji, koljeno je definirano skup znakovaorganizama sa oznakama koje dijele svi današnji predstavnici.
 
Ovaj pristup donosi neke male probleme, jerejer predačke oznake kod većine članova koljenokoljen možda su samo evolucijski izgubljene kod od strane nekih članova. Također, ova definicija se zasniva na proizvoljnom trenutku sadašnjosti. Međutim, kao što je obilježne bazno, lako ga je primijeniti na fosilnim ostacima. Veći problem je u tome što se oslanja na subjektivne odluke o tome koje grupe organizama treba smatrati koljenima.<ref name=Budd1998>{{Cite journal | author = Budd, G. E. | year = 1998 | journal = Lethaia | title = Arthropod body-plan evolution in the Cambrian with an example from anomalocaridid muscle | volume = 31 | issue = 3 | pages = 197–210 | url = http://www.blackwell-synergy.com/doi/abs/10.1111/j.1502-3931.1998.tb00508.x | publisher = Blackwell Synergy | doi = 10.1111/j.1502-3931.1998.tb00508.x}}</ref>
 
Prema nekima, klasifikacija prema ovoj definiciji može biti snažno pogođena šansom za opstanak rijetkih grupa, koje mogu napraviti mnogo raznovrsnija koljena nego što bi bilo inače. Međutim, nije jasno koji bi evolucijski mehanizmi mogli stiumulirati takve procese.
Ovaj pristup donosi neke male probleme, jere predačke oznake kod većine članova koljeno možda su samo izgubljene od strane nekih članova. Također, ova definicija se zasniva na proizvoljnom trenutku sadašnjosti. Međutim, kao što je obilježne bazno, lako ga je primijeniti na fosilnim ostacima. Veći problem je u tome što se oslanja na subjektivne odluke o tome koje grupe organizama treba smatrati koljenima.<ref name=Budd1998>{{Cite journal | author = Budd, G. E. | year = 1998 | journal = Lethaia | title = Arthropod body-plan evolution in the Cambrian with an example from anomalocaridid muscle | volume = 31 | issue = 3 | pages = 197–210 | url = http://www.blackwell-synergy.com/doi/abs/10.1111/j.1502-3931.1998.tb00508.x | publisher = Blackwell Synergy | doi = 10.1111/j.1502-3931.1998.tb00508.x}}</ref>
 
Klasifikacija pomoću ove definicije može biti snažno pogođena šansom za opstanak rijetkih grupa, koje mogu napraviti mnogo raznovrsnije koljeno nego što bi bilo inače. Predstavnici mnogih modernih filumakoljena nisu se nije pojaviopojavili doi dugo ''nakon'' [[kambrij]]a.<ref name="Briggs2005">{{Cite journal |year=2005 |title=Wonderful strife: systematics, stem groups, and the phylogenetic signal of the Cambrian radiation |journal=Paleobiology |volume=31 |issue=2 (Suppl) |pages=94–112 |doi=10.1666/0094-8373(2005)031[0094:WSSSGA]2.0.CO;2 |author1=Briggs, D. E. G. |authorlink = Derek Briggs|author2=Fortey, R. A.|authorlink2 = Richard Fortey}}</ref>
 
== Također pogledajte ==
23.119

izmjena