Razlika između verzija stranice "Elektromotor"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
članak proširen i potkrijepljen |
m korekcije |
||
Red 2:
'''Elektromotor''' je [[električna mašina]] koja pretvara [[električna energija|električnu energiju]] u mehanički [[rad]]. To su najčešće rotacijske mašine koje rad obavljaju okretanjem [[rotor]]a uz razvijanje okretnog [[moment]]a. Također postoje i [[linearni motor]]i koji stvaraju [[sila|silu]] koja uzrokuje [[ubrzanje]] i linearno kretanje [[masa|mase]], mašine ili predmeta pri čemu se obavlja mehanički rad. U upotrebi je mnogo vrsta i izvedbi elektromotora i danas su najviše korištene pogonske mašine u gotovo svim područjima ljudske djelatnosti, a pogotovo u [[industrija|industriji]] i [[saobraćaj]]u.
Elektromotori se odlikuju tihim radom, ''čisti'' su i imaji visok stepen iskoristivosti (75-95%). Njihov rad se zasniva na principu prema kojem na [[Električni provodnik|provodnik]] [[Električna struja|električne struje]] (vodič) koji se nalazi u [[Magnetno polje|magnetnom polju]] i kroz koji protiče električna struja, djeluje [[sila]] koja nastoji da ga izbaci iz tog polja.<ref name="PhysX">{{cite book |last= Isaacs|first= Alan (editor)|date= |title= Oxford Dictionary of Physics|url= |location= New York|publisher= Oxford University Press|page= |isbn= 0-19-280103-1|access-date= }}</ref> Smjer sile koja djeluje na provodnik može se odrediti jednostavnim pravilom lijeve šake: ako dlan postavimo tako da silnice magnetnog polja ulaze u njega a ispruženi prsti pokazuju smjer električne struje onda će ispruženi palac pokazivati smjer sile.
[[Image:ManoLaplace.svg|mini|Grafički prikaz Flemingovog pravila lijeve šake]]
Prema ilustraciji desno:
Line 12 ⟶ 11:
* '''F''' je smjer sile koja djeluje na provodnik
Rad elektromotora, pored principa [[Magnetizam|magnetizma]], može se zasnivati i na principu [[Elektrostatika|elektrostatike]] i [[Piezoelektricitet|piezoelektriciteta]]. Generatori električne struje i elektromotori spadaju u [[električna mašina|električne mašine]]. U principu, jedna vrsta električne mašine može raditi kao druga, razlikuju se samo po konstruktivnim rješenjima. Ova osobina električnih mašina ima primjenu kod, npr. [[Automobil|automobila]] na električni i hibridni pogon i to u tri režima rada: pogonski, kočioni i generatorski. Električne mašine dalje se dijele na električne mašine koje rade na jednosmjernu (istosmjernu) struju i one koje rade na naizmjeničnu (izmjeničnu struju) struju, odnosno, proizvode struju.
Kod indukcionog motora, neizmjenična električna struja se dovodi na stacionarni navoj ([[stator]]) koji istovremeno stvara magnetno polje i indukuje struju u rotacionom navoju ([[rotor]]), kojeg konstrukcijski okružuje. Prednost ovakvog motora je što električna struja ne mora da se dovodi na pokretni dio preko kolektora (komutatora). Kod [[Sinhrona mašina|sinhronih motora]], naizmjenična struja se dovodi na stator gdje stvara magnetno polje koje rotira i vezuje se sa magnetnim poljem rotora koji je nezavisan [[magnet]]. Rotor se tada pokreće jednakom [[Brzina|brzinom]] (sinhronizovanom brzinom) kao i magnetno polje statora. Nezavisan magnet rotora može biti stalni magnet ili [[Elektromagnetizam|elektromagnet]] kome se dovodi struja preko kliznih prstenova.<ref name="PhysX"></ref>
Line 22 ⟶ 19:
==Dijelovi konstrukcije elektromotora==
Osnovni dijelovi električne mašine su kućište, stator, rotor, namotaji, osovina sa ležajevima, klizni prstenovi ili kolektor sa četkicama. Elektromotori mogu biti opremljeni i napojnim kablovima, prekidačima, sklopovima za kontrolu i mjerenje itd.
*'''Rotor''' je pokretni dio elektromotora preko čije osovine se prenosi [[Mehanička energija|mehanička sila]]. U njemu se nalaze namotaji provodnika kroz koje protiče [[električna struja]]
*'''Stator''' je nepokretni (statični) dio elektromotora koji se sastoji od namotaja provodnika (oko željeznog jezgra) ili stalnih magneta.
*'''Namotaji''' se izrađuju od provodnika (gotovo isključivo to je žica izrađena od [[Bakar|bakra]] i presvučena izolacionim lakom)
*'''Kolektor''' je dio elektromotora koji se sastoji od segmenata (lamela, kliznih prstenova), najčešće izrađenih od bakra, međusobno i od osovine
[[Snaga]] (P) elektromora se izražava u vatima (oznaka u [[Međunarodni sistem jedinica|Međunarodnom sistemu mjernih jedinica (SI)]] je W) i izvedenim jedinicama. Najsnažniji elektrotori imaju snagu od više stotina kilovata<ref>{{cite web | url = http://www.siemens.com/press/en/feature/2015/corporate/2015-03-electromotor.php?content=Corp| title = World-record electric motor for aircraft | last = | first = | date = 24. 3. 2015| website = Siemens Global Website| publisher = | accessdate = 5. 5. 2016| language = }}</ref> dok je snaga najmanjih i ispod jednog milivata. Brzina vrtnje može iznositi i više desetina hiljada obrtaja u minuti. Ostali parametri bitni za rad elektromotora su nazivni [[napon]] ([[volt]] – V), [[jačina struje]] ([[amper]] - A), [[frekvencija]] (
==Reference i izvori==
|