Razlika između verzija stranice "Elektromotor"

Elektromotori se odlikuju tihim radom, ''čisti'' su i imaji visok stepen iskoristivosti (75-95%). Njihov rad se zasniva na principu prema kojem na [[Električni provodnik|provodnik]] [[Električna struja|električne struje]] (vodič) koji se nalazi u [[Magnetno polje|magnetnom polju]] i kroz koji protiče električna struja, djeluje [[sila]] koja nastoji da ga izbaci iz tog polja.<ref name="PhysX">{{cite book |last= Isaacs|first= Alan (editor)|date= |title= Oxford Dictionary of Physics|url= |location= New York|publisher= Oxford University Press|page= |isbn= 0-19-280103-1|access-date= }}</ref> Smjer sile koja djeluje na provodnik može se odrediti jednostavnim pravilom lijeve šake: ako dlan postavimo tako da silnice magnetnog polja ulaze u njega a ispruženi prsti pokazuju smjer električne struje onda će ispruženi palac pokazivati smjer sile.

OvoSlično pravilo i mnemoničko pomagalo je nazvano Flemingovo pravilo lijeve šake, po naučniku sa kraja XIX stoljeća po imenu [[John Ambrose Fleming]]. SličnoU malo drugačijoj formi, ovo pravilo se odnosimože primijeniti i na [[Električni generator|generatore]] električne struje (pravilo desne šake):<ref>{{cite book |last= Fleming |first= John Ambrose |date= |title= Magnets and Electric Currents, 2nd Edition|url= |location= London |publisher= E.& F. N. Spon. (1902)|page= 173–174|isbn= |access-date= }}</ref>

Rad elektromotora, pored principa [[Magnetizam|magnetizma]], može se zasnivati i na principu [[Elektrostatika|elektrostatike]] i [[Piezoelektricitet|piezoelektriciteta]]. Generatori električne struje i elektromotori spadaju u [[električna mašina|električne mašine]]. U principu, jedna vrsta električne mašine može raditi kao druga, razlikuju se samo po konstruktivnim rješenjima. Ova osobina električnih mašina ima primjenu kod, npr. [[Automobil|automobila]] na električni i hibridni pogon i to u tri režima rada: pogonski, kočioni i generatorski. Električne mašine dalje se dijele na električne mašine koje rade na jednosmjernu (istosmjernu) struju i one koje rade na naizmjeničnu (izmjeničnu struju) struju, odnosno, proizvode struju.

*'''Rotor''' je pokretni dio elektromotora preko čije osovine se prenosi [[Mehanička energija|mehanička sila]]. U njemu se nalaze namotaji provodnika kroz koje protiče [[električna struja]] kojii oni vrše interakciju sa [[Magnetno polje|magnetnim poljem]] statora. Kod nekih konstrukcijskih rješenja [[rotor]] se sastoji od stalnog magneta a na statoru se nalaze namotaji provodnika.

*'''Stator''' je nepokretni (statični) dio elektromotora koji se sastoji od namotaja provodnika (oko željeznog jezgra) ili stalnih magneta.

*'''Namotaji''' se izrađuju od provodnika (gotovo isključivo to je žica izrađena od [[Bakar|bakra]] i presvučena izolacionim lakom) i omotanikoji su omotani oko jezgra koje se sastoji od segmentnih listića od mekog [[Željezo|željeza]]. Jezgro se izgrađuje od segmenata radi smanjenja gubitaka koji mogu nastati kovitlanjem magnetnog polja.<ref name="Mortensen (1949)">{{cite conference|booktitle=Standard Handbook for Electrical Engineers|edition=8th|year=1949|title=§7-1 'General Picture of a Synchronous Machine' in Sec. 7 - Alternating-Current Generators and Motors|first=S. H.|last=Mortensen|author2=Beckwith, S.|publisher=McGraw-Hill|editor-last=Knowlton|editor-first=A.E.|page=646-647, figs. 7-1 & 7-2}}</ref>

*'''Kolektor''' je dio elektromotora koji se sastoji od segmenata (lamela, kliznih prstenova), najčešće izrađenih od bakra, međusobno i od osovine izolovanih. Segmenti koji su dijametralni završeci su jednog navojaizolovani. Pogonska struja se na lamele dovodi preko četkica od [[Grafit|grafita]].

[[Snaga]] (P) elektromora se izražava u vatima (oznaka u [[Međunarodni sistem jedinica|Međunarodnom sistemu mjernih jedinica (SI)]] je W) i izvedenim jedinicama. Najsnažniji elektrotori imaju snagu od više stotina kilovata<ref>{{cite web | url = http://www.siemens.com/press/en/feature/2015/corporate/2015-03-electromotor.php?content=Corp| title = World-record electric motor for aircraft | last = | first = | date = 24. 3. 2015| website = Siemens Global Website| publisher = | accessdate = 5. 5. 2016| language = }}</ref> dok je snaga najmanjih i ispod jednog milivata. Brzina vrtnje može iznositi i više desetina hiljada obrtaja u minuti. Ostali parametri bitni za rad elektromotora su nazivni [[napon]] ([[volt]] – V), [[jačina struje]] ([[amper]] - A), [[frekvencija]] (izmjeničnenaizmjenične struje, [[herc]] - Hz) i [[jalova snaga]] (obično u kilovarima (kilo-volt-amper-reaktivni - kVAr); Px=UIsinφ (Var)=(W)).<ref>{{cite web | url = http://www.ferk.ba/_hr/images/stories/2014/opci_uvjeti_hr.pdf | title = Opći uvjeti za isporuku el. energije| last = | first = | date = | website = FERK| publisher = | accessdate = 5. 5. 2016| language = }}</ref> Različite vrste elektromotora imaju veoma široku primjenu: od aparata za [[domaćinstvo|domaćinstv]]o i održavanje [[higijena|higijene]], preko [[Igračka|igrački]], [[Alat|alata]], [[medicinski aparati|medicinskih aparata]], svih vrsta [[Transport|transportnih]] sredstava i [[Industrija|industrije]], do vještačkih [[Sateliti|satelita]] i [[sonda|sondi]] za istraživanje [[Svemir|svemira]], naprosto su sveprisutni a njihovi [[Rotor (elektrotehnika)|rotori]] neumorno se [[Rotacija|rotiraju]].