Verzija na dan 4 maj 2016 u 11:59 uredi C3r4 (razgovor \| doprinosi) Urednici 73.705 edits No edit summary ← Starija izmjena		Verzija na dan 5 maj 2016 u 11:09 uredi poništi C3r4 (razgovor \| doprinosi) Urednici 73.705 edits No edit summary Novija izmjena →
Red 177: Dokaz da argon nastaje raspadom izotopa kalija čak i u Zemljinoj kori, nalazi se također i u [[stijena]]ma. Topljenjem stijena u Zemljinom plaštu, argon isparava, kao i helij nastao pri drugim procesima radioaktivnog raspada. Oni se nakupljaju pretežno u bazaltima u okeanskim stijenama Zemljine kore.<ref name="Ballentine"/> Iz stijena se argon postepeno otpušta u podzemne vode. Zbog toga se veće količine argona mogu naći u rastvorene u izvorskoj vodi koja dolazi iz većih dubina.<ref name="römpp"/> == Dobijanje == Dobijanje čistog argona vrši se isključivo iz zraka, po pravilu u okvirima ukapljivanja zraka tokom [[Lindeov postupak\|Lindeovog postupka]]. Pri tome se argon ne izdvaja u glavnoj rektifikacijskoj koloni u postupku izdvajanja "glavnih" gasova, nego u takozvanoj argonovoj koloni. U njoj se putem rektifikacije najprije dobija sirovi argon, koji i dalje sadrži od 3% do 5% kisika i 1% dušika. Dalje se sirovi argon prerađuje u sljedećim fazama. Smjesa gasova se najprije zagrijava do sobne temperature te se povećava pritisak na 4 do 6 bara. Da bi se uklonio preostali kisik, upumpava se vodik te on u prisustvu [[katalizator]]a od plemenitih metala reagira dajuću vidu. Ona se uklanja a argon, koji se nakuplja na donjem kraju kolone, uvodi se u sljedeću kolonu gdje se izdvaja preostali dušik. Na kraju procesa preostaje argon čistoće 99,9999% (oznake argon 6.0).<ref name="ullmann"/> Drugi izvori dobijanja argona je proizvodnja [[amonijak]]a u Haber-Boschovom procesu kao i proizvodnja sintetskog gasa, kao što je to slučaj pri dobijanju [[metanol]]a. U tom procesu, zrak se koristi kao polazna sirovina, te se tokom proizvodnog procesa argon i drugi plemeniti gasovi nakupljaju i mogu se izdvojiti iz smjese gasova. Kao i kod Lindeovog procesa, i u ovom procesu se razdvajaju različiti gasovi putem adsorpcije ili rektifikacije, pa se na kraju dobija čisti argon.<ref name="ullmann"/> == Spojevi == Line 185 ⟶ 190: Pod [[normalni uslovi\|normalnim uslovima]] je u gasovitom [[agregatno stanje\|agregatnom stanju]]. Inertan je i ne reaguje ni pod kojim standardnim tehnološkim uslovima. Na -186 °C i 1,013 bar je u tečnom stanju. == ~~Primjena~~Upotreba == * U hemijskim reakcijama za dobijanje nereaktivne atmosfere (ako je i atmosfera [[dušik]]a suviše reaktivna. Line 192 ⟶ 197: * U elektronici za proizvodnju poluprovodnika, u proizvodnji rasvjetnih sredstava instrumentalnoj analitici, nuklearnoj tehnici. * U građevinarstvu za proizvodnju za toplotnu izolaciju prozora. ~~== Proizvodnja ==~~ * Dobija se rektifikacijom tečnog [[zrak]]a (frakcije kisika) na temperaturi ispod -185 °C * U čeličnim sudovima - bocama, pod pritiskom od 150 bara. Boce su pojedinačne ili u baterijama - paletama sa zajedničkim ventilom za punjenje i pražnjenje, u baterijama sudova - boca trajno ugrađenim na transportno vozilo ili u tečnom agregatnom stanju specijalnim transportnim vozilima do rezervoara korisnika argona. ~~== Postupak i materijali ==~~ * U gasovitom stanju pod pritiskom, u tečnom stanju se treba pridržavati propisanih normi i mjera zaštite. * Za gasoviti argon se može primijeniti većina uobičajenih materijala. Tečni argon zahtijeva primjenu austenitnih legiranih čelika, [[aluminij]]a, [[bakar\|bakra]] i legura, teflon itd. == Reference == {{refspisak\|2\|refs= <ref name="ullmann">P. Häussinger, R. Glatthaar, W. Rhode, H. Kick, C. Benkmann, J. Weber, H.-J. Wunschel, V. Stenke, E. Leicht, H. Stenger: ''Noble Gases.'' u: ''Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry.'' Wiley-VCH, Weinheim 2006, {{doi\|10.1002/14356007.a17_485}}.</ref> <ref name="römpp">''Argon.'' u: ''Römpp Chemie-Lexikon''. Thieme Verlag, juni 2014.</ref> <ref name="Ballentine">Chris J. Ballentine: ''Geochemistry: Earth holds its breath.'' u: ''Nature'' 2007, 449, str. 294–296, {{doi\|10.1038/449294a}}.</ref>

Razlika između verzija stranice "Argon"