Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Argon"

Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
No edit summary
No edit summary
Red 156:
}}
|}}
'''Argon''' (grč. αργό ''argó'' "lijen", "nereaktivan") jeste [[hemijski element]] sa simbolom '''Ar''' (do 1957. samo '''A'''<ref name="webelements" />) i [[atomski broj|atomskim brojem]] 18. U [[Periodni sistem elemenata|periodnom sistemu elemenata]] nalazi se u 8. glavnoj Grupa periodnog sistema elemenata|grupi odnosno 18. [[IUPAC]]-grupi i ubraja se u [[plemeniti plinovi|plemenite gasove]]. Kao i drugi plemeniti gasovi, on je bezbojni, jednoatomni, izuzetno nereaktivni gas. Po mnogim fizičkim osobinama, poput [[talište|tačke topljenja]] i [[tačka ključanja|ključanja]] ili [[gustoća|gustoće]], nalazi se između lakšeg [[neon]]a i težeg [[kripton]]a.
'''Argon''' ('''Ar''', [[grčki jezik|grčki]] - ''argos'' = lijen) je [[plemeniti plinovi|plemeniti gas]] (ne stupa skoro ni u kakve hemijske reakcije).
Godine 2000. dobijen je prvi spoj argona, HArF.<ref name="london" /><ref name="messi" /> Stabilni [[izotop]]i su mu: <sup>36</sup>Ar, <sup>38</sup>Ar i <sup>40</sup>Ar.▼
 
Argon kojije senajrasprostranjeniji plemeniti javljagas na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]]. imaNjegov većuudio atomsku masu odu [[kalijZemljina atmosfera|Zemljinoj atmosferi]]a kojiiznosi seoko javlja poslije njega0,934%. ToTime je prouzrokovanoon timtreći danajzastupljeniji nepostojansastojak zraka, odmah nakon [[izotopdušik]]a kalijai <sup>40</sup>K[[kisik]]a. prelaziTolika ukoličina argonargona (skorose savnajvećim argondijelom naobjašnjava Zemljiradioaktivnim jeraspadom postaoizotopa na[[kalij]]a taj način)<sup>40</sup>K, dokpri ječemu dominantannastaje izotop kalijaargona <sup>3940</sup>K stabilanAr.
 
Nakon što je otkriven i dobijen iz zraka, te nakon što je zbog svoje nereaktivnosti nazvan "plemeniti gas", takav naziv su dobili i svi ostali slični gasovi otkriveni nakon njega. [[Helij]] (od „helios“, grč. naziv za "sunce") je navodno otkriven prije njega pomoću [[spektroskopija|spektroskopskog]] posmatranja Sunčeve svjetlosti kao i u zemaljskim uzorcima, a [[neon]] je otkriven nešto kasnije. Argon su dobili [[John William Strutt Rayleigh|Lord Rayleigh]] i [[William Ramsay]] 1894. pomoću frakcione [[destilacija|destilacije]] tečnog zraka. Kao veoma vrijedan plemeniti gas, on se proizvodi u velikim količinama i koristi kao zaštitni gas pri zavarivanju i proizvodnji nekih metala, ali i kao gas za punjenje gasnih sijalica (lampi).
 
== Spojevi ==
▲Godine 2000. dobijen je prvi spoj argona, HArF.<ref name="london" /><ref name="messi" /> Stabilni [[izotop]]i su mu: <sup>36</sup>Ar, <sup>38</sup>Ar i <sup>40</sup>Ar.
 
== Zastupljenost ==
Line 177 ⟶ 181:
* U građevinarstvu za proizvodnju za toplotnu izolaciju prozora ...
 
== Proizvodnja ==
== Način proizvodnje i isporuke ==
 
* Dobija se rektifikacijom tečnog [[zrak]]a (frakcije kisika) na temperaturi ispod -185&nbsp;°C
Line 189 ⟶ 193:
== Reference ==
{{refspisak|2|refs=
<ref name="webelements">[http://www.webelements.com/argon/ Argon], na stranici Web elements, pristupljeno 29. aprila 2016.</ref>
<ref name="harry">Harry H. Binder: ''Lexikon der chemischen Elemente'', S. Hirzel Verlag, Stuttgart 1999, ISBN 3-7776-0736-3.</ref>
<ref name="iupac">[http://www.ciaaw.org/pubs/TSAW2013_xls.xls IUPAC, Standard Atomic Weights Revised 2013]</ref>
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Argon"