Razlika između verzija stranice "Fiziologija"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 39:
*[[kretanje]] (lokotnocija organizma, njegovih dijelova, organa i struktura),
*[[razvoj]] i raszviče (uz rast i diferencijaciju),
*obnavljanje istrosenih ili oštecenih dijelova i struktura (regeneracija i reparacija), i *[[razmnožavanje]] (reprodukcija). Kao što je već istaknuto, u osnovi života i životnih aktivnosti je [[metabolizam]] - uređeno harmonizirani sklop međuzavisnih veza i odnosa u protnetu materije i energije, koji ih povezuje i objedinjuje u cjeloviti živi sistetn - organizam. Ovaj sistem pociva na istovretnenim procesitna razgradnje i sinteze odgovarajućih tvari, uz oslobađanje, odnosno potrošnju odredenih kolićina energije. Ti procesi medusobno se uvjetuju, dopunjuju i usaglašavaju putem posebnih regulacijskih supstanci, u održsvanju neophodne [[homeostaza|homeostaze]].<ref name="Volet-Volet"">{{cite book|author=Voet D., Voet J. G.|title=Biochemistry, 3rd Ed.|publisher= Wiley|isbn=978-0-471-19350-0}}</ref><ref name="Bajrović">{{Cite book |author=Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Eds.|title=Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju|publisher=Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Sarajevo|year=2005|isbn= 9958-9344-1-8}}</ref>
<ref name= "Kapur Pojskić">{{cite book|author=Kapur Pojskić L.|title=Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje|publisher= Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo|year=2014|isbn=978-9958-9344-8-3}}</ref><ref name="Međedović">{{cite book|author=Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R.|title=Biologija 2. |publisher=Svjetlost, Sarajevo|year=2003|isbn=9958-10-222-6}}</ref><ref name="RjeGen">{{cite book|author=Berberović Lj., Hadžiselimović R.|title=Rječnik genetike|publisher=Svjetlost, Sarajevo|year=1986|isbn= 86-01-00723-6}}</ref><ref name="Guyton">{{cite book|author=Hall J. E., Guyton A. C. |title=Textbook of medical physiology, 11th edition|publisher= Elsevier Saunders, St. Louis, Mo|year=2006|isbn=0-7216-0240-1}}</ref>
 
== Historija ==
Proučavanje fiziologije ljudi datira barem iz 420. p. n. e, tj. iz vremena [[Hipokrat]]a, koji je poznat kao "otac [[medicina|medicine]]".<ref>{{cite web |url=http://www.scienceclarified.com/Ph-Py/Physiology.html |title=Physiology|work=Science Clarified |publisher= Advameg, Inc. |accessdate=29. 8. 2010}}</ref> [[Aristotel]]ovo kritičko razmišljanje i njegovo stavljanje naglaska na vezu između strukture i funkcije označili su početak fiziologije u [[Stara Grčka|staroj Grčkoj]] dok je [[Galen|Klaudije Galen]] prvi izvodio eksperimente kako bi ispitao funkcije u tijelu. On je bio osnivač eksperimentalne fiziologije.<ref>{{Cite journal | first1 = C. | last1 = Fell | first2 = F. | last2 = Pearson | title = Historical Perspectives of Thoracic Anatomy | journal = Thoracic Surgery Clinics |date=novembar 2007 | volume = 17 | issue = 4 | pages = 443–8| url = http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1547412706001034 | doi = 10.1016/j.thorsurg.2006.12.001}}</ref>