Razlika između verzija stranice "Sjemenka"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
N-Sjemenka
 
No edit summary
Red 1:
[[Datoteka:Phaseolus vulgaris seed.jpg|thumb|Sjemenke raznih sorti [[grah]]a (''[[Phaseolus vulgaris]]'')]]
 
'''Sjemenka''' ili ''sjeme'' je svaki od tijela koji je dio ploda od kojeg izrasta nova [[biljka]]. To je struktura kojom se ostvaruje širenje [[Plantae |biljkana]] koje se označavaju kao [[Spermatophyta |skrivenosjemenjače]] (sjeme biljkesjemenjače). Sjeme se proizvodi sazrijeva iz [[jaje]]ta [[GymnospermaeGymnosperme |golosjemenjača]] ili [[Magnoliophyta | AngiospermAngiospermi]]. AAko sjeme sadrži [[embrion]] (Botany)nove |biljke, embrion]] novog postrojenjamože se može razviti pod odgovarajućim uvjetima. Također sadrži izvor uskladištene hrane, umotane u ''zaštitni poklopac''.<ref>Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2003): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-592-6.</ref>
 
[[Datoteka:Avocado seed diagram-es.svg|thumb|300px|Dijelovi sjemenke [[avokado|avokada]] (''[[Persea americana]]'')]]
 
Postoji mnogo različitih vrsta sjemena. Neke biljke formiraju puno sjemena, a neki samo nekoliko. Sjemena su često teška i vrlo mala, ali neka su veća. U [[kokos]]a je veliko kao [[dijete|dječija]] [[glava]], ali sadrži više nego samo sjeme. Na početku, sjemenke su ''uspavane'' za neko vrijeme. Kada su spremne da se razviju, treba im vode, zraka i topline, ali ne i sunca, bi postale [[klijanac]].
 
Sjemenke imaju [[hrana|hranu]] koja pomaže novoj biljci da počne rasti. Ova hrana je u [[endosperm]]u, i / ili u [[kotiledon]]ima. Mnoge vrste sjemena su dobra hrana za [[životinje]] i [[čovjek| ljude]]. Mnoge vrste [[žitarica]] koje se gaje, kao što su [[riža]], [[pšenica]] i [[kukuruz]], kultivirane su zbog sjemena. Sjemenke su često unutar [[plod]]ova.
 
== Razvoj iz sjemena ==
Sjeme, iako nije aktivno, je malo živobiće. Sadrži [[embrion]] buduće biljke, koja se ne mijenja ili je u razvoju:
*to je ''[[dormancija]]'' (uspavanost). Opće je mišljenje da se sjeme "spava" dok ne dobije ono što je potrebno da se probudi. To nije tačno. Različite sjemenke imaju različite navike, bez sumnje prilagođene njihovim [[stanište|staništima]].<ref name="Baskin, C.C 1998">Baskin C.C. & Baskin J.M. 1998. ''Seeds: ecology, biogeography, and evolution of dormancy and germination''. Academic Press, [[San Diego]].</ref>
 
Postoje različite vrste faza odmaranje u sjemenkama:
:1. '''Mirovanje''' sjemana (''[[dormancija]]'') znači da se ono ne razvija neko vrijeme, čak i kada su uslovi pogodni za odgođeno [[klijanje]] (razvoj), što daje vremena za širenje. Unutar sjemena koje prije ili kasnije klija , odvijaju se promjene. Detalji se jako razlikuju između [[vrsta]].<ref name="Fenner">Fenner, Michael and Thompson, Ken 2005. ''The ecology of seeds''. Cambridge. ISBN 9780521653688</ref><sup>p98</sup>
: 2. '''Zimski san''' (''[[hibernacija]]'') sjemena je period kada ne klija, jer uslovi nisu pravi. Okidač početka klijanja je određeni događaj u [[ekosistem|okruženju]]. Detalji o okidačima su poznati za neka, ali ne sva, sjemena. [[Kiša]], [[požar]]i, [[temperatura]] [[tlo|tla]] su primjeri. Mnoge sjemenke klijaju tek nakon što su pojedene i prošle kroz [[probavni sistem]] životinje. To se je samo jedan od mnogobrojnih načina širenja.
Kada sjeme klija ( "probudi se"), počinje da raste u malu biljka zvanu ''klijanac''. Koristi mehke mesnate [[materijal]]e unutar sjemenke za dobijanje hranjivih tvari (hrane) dok ne bude spremna da se hrani produktima vlastite [[biosinteza|biosinteze]], uz korištenje sunčevih zraka, [[voda|vode]] i [[zrak]]a.
 
Većina sjeme klija podzemno, gdje nema sunca. Biljka ne treba hranjive tvari u tlu za nekoliko dana ili sedmica, jer seme ima sve tvari koje treba da bi raslo. Kasnije, međutim, počinje potreba za sunčevom energijom. Ako postoji sunčeva svjetlost, biljka će je koristiti za raste zdravo. Ako nema svjetla, biljke će i dalje rasti za neko vrijeme, ali je njegovi [[plastid]]i neće biti zreli: u [[plastid]]ima se ne formira [[hlorofil]] . Ako biljka ne dobije dovoljno svjetla, na kraju uginuti. Svjetlost je potrebna da stvara sopstvenu kada se potroše rezerve iz sjemena.
 
* Najstarije sjeme koje je datirano [[metod radiougljika|metodom <sup>14</sup>C]], a koje je izraslo u biljku poticalo je od biljke [[jevrej]]ska [[hurma]], staro oko 2.000 godina. Oporavilo nakon iskopavanja palate [[Agripa I | Heroda Velikog]] u [[Masada|Masadi]] u [[Izrael]]u. Klijalo je u [[2005]]. godini.<ref>Roach, John. 2005. [http://news.nationalgeographic.com/news/2005/11/1122_051122_old_seed.html 2,000-Year-Old Seed sprouts, sapling is thriving], ''National Geographic News''.</ref>
* Najveći sjemenke ima ''Coco de mer'' ili "dvostruka kokosova palma" (''Lodoicea maldivica''). Čitav plod može težiti i do 23 kilograma i obično sadrži jednu sjemenku .
 
== Nastanak i evolucija==
Sjemena su važna za razvoj u [[reprodukcija | reprodukciji]] i širenju [[četinar]]a i [[cvjetnica]]. Biljke kao što su [[mahovine]], [[krstasti kopitnjak]] i [[paprati]] nemaju sjeme i koriste nezaštićene [[spore]] i druge načine propagacije. Prije perioda gornjeg [[devon]]a, kopnene biljke, kao što su moderne paprati, reproducirale su se rasijavanjem spora u [[zrak]]. Spora će sletjeti i postati nove biljke samo u povoljnim uvjetima. Spore imaju malo hrane na čuvanju, a mogu biti i samo pojedinačne ćelije, a ne [[embrion]].
 
Evolucija sjemena je promenila [[životni ciklus]] biljaka, oslobađanjem od potrebe za eksternim količinama vode za [[spolno razmnožavanje]], kao i pružanjem zaštite i hranljivih materija za embrione u razvoju. Ove funkcije dozvolile su biljkama da se proširi izvan neposredne blizine izvora vode. Dobile su mogućnost da iskoriste životne sredine koje su bile strme i brdske. Ovo se može vidjeti po uspjehu sjemena biljaka u važnim biološkim [[Ekološka niša | nišama]] na Zemlji, od [[šuma]] do [[travnjak]]a, kako u toplim, tako i u hladnim [[klima]]tima. U današnje sjemena biljke su [[Gymnospermae]], s golim sjemkama, a [[Angiospermae]] su sa sakrivenim sjemenom, obično [[plod]]ovima. .<ref name="Willis">Willis K.J. and McElwain J.C. 2002. ''The evolution of plants''. Oxford.</ref><sup>p92</sup>
 
Prva biljke sa sjemenkama datiraju od gornjeg [[devona]],od prije 370-354 miliona godina, što je vjerojatno epoha njihovog prve divergentne [[rev olucija|evolucije]] i [[adaptivna radijacija|adaptacijske radijacije]]. Najraniji sjemena za proizvodnju [[drvo|drveta]] su se pojavila u šumama [[karbon]]skog perioda. Biljke sjemenjače su postale jedan od najvažnijih elementi skoro svih [[ekosistem]]a.<ref>{{cite book |title=The natural history of Palms |author=Corner EJH |year=1966 |publisher=University of California Press |location=Berkeley, CA |pages=313–4 }}</ref>
 
==Također pogledajte==