Razlika između verzija stranice "Karbonilna grupa"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
SVG (GlobalReplace v0.6.2) |
(review) |
||
Red 1:
[[Datoteka:carbonyl-general.png|100px|mini|desno|Karbonilna grupa]]
'''Karbonilna grupa''' ili '''karbonil''' – u [[organska hemija|organskoj hemiji]] – je [[funkcionalna grupa]] koja sadrži [[ugljik]]ov [[atom]] vezan [[dvostruka veza|dvostrukom vezom]] za [[kisik]]ov atom (>C=O).
Termin karbonil se također može odnositi i na [[ugljen-monoksid]] kao [[ligand]] u [[neorganski spoj|neorganskim]] ili [[organometalna hemija|organometalnim]] kompleksima ([[metalni karbonil]], kao naprimjer [[nikl-tetrakarbonil]]).
Karbonilna grupa ulazi u sastav sljedećih spojeva:▼
== Karbonilna jedinjenja ==
{|class=wikitable
|align=center|'''
|-
|align=center|'''Struktura'''||[[Datoteka:Aldehyde2.png|60px|
|-
|align=center|'''
|-
|}
[[Datoteka:Carbon dioxide.svg|thumb|upright=0.8|120px|[[Ugljen dioksid]]]]
Drugi organski karbonili su [[urea]] i [[karbamat]]i, izvedenice [[acil hlorid]]a: [[hloroformat]]i i [[fosgen]], [[karbonatni estar|karbonatni estri]], [[tioestar|tioestri]], [[lakton]]i, [[laktam]]i, [[Hidroksamska kiselina|hidroksamati]] i [[izocijanat]]i. Primeri neorganskih karbonilnih spojeva su [[ugljen-dioksid]] i [[karbonil-sulfid]].
Specijalna grupa karbonilnih jedinjenja su ''1,3-dikarbonil jedinjenja'' koja imaju kisele [[proton]]e na centralnoj metilenskoj jedinici. Primjeri su [[meldrumska kiselina]], [[dietil malonat]] i [[acetilaceton]].
==
[[Datoteka:Carbonylgruppe.svg|thumb|120px|Karbonilna grupa]]
* [[Organska hemija]]▼
''Kisik'' je [[elektricitet|elektronegativniji]] od ''ugljika'', tako da odnosi elektronsku gustinu sa ugljika, čime povećava [[Polarnost (fizika)|polarnost]] veze. Karbonilni ugljik postaje [[elektrofil]]an, i tako lakše reagira sa [[nukleofil]]ima. Elektronegativni kiseonik može također reagirati sa elektrofilima; naprimjer sa protonom iz kiselog rastvora ili drugim [[Luisove kiseline i baze|Luisovim kiselinama]].'''
* [[Funkcionalna grupa]]▼
[[Ugljik|Alfa vodici]] karbonilnog jedinjenja su znatno kiseliji (~10<sup>3</sup> puta kiseliji) nego u oni u tipskoj C-H vezi. Naprimjer, pK<sub>a</sub> vrijednosti [[acetaldehid]]a i [[aceton]]a su 16,7, odnosno 19.<ref>Ouellette R.J., Rawn J.D. (1996): : Organic Chemistry, 1st Ed. Prentice-Hall, Inc., New Jersey. ISBN 0-02-390171-3.</ref> Karbonil je u [[tautomer]]noj [[Rezonansa (hemija)|rezonansi]] sa [[enol]]om. [[Deprotonacija]] enola jakom bazom daje [[enol]]at, koji je snažan nukleofil i može alkilirati elektrofile, kao što su drugi karbonili.
{{Commonscat|Carbonyl group}}▼
==Također pogledajte==
*[[Deprotonizacija]]
== Reference ==
{{refspisak|2}}
==Vanski linkovi==
▲{{Commonscat|Carbonyl group}}
* L.G. Wade, Jr. ''Organic Chemistry, 5th ed.'' Prentice Hall, 2002. ISBN 0-13-033832-X
* The Frostburg State University Chemistry Department. [http://www.chemhelper.com/ Organic Chemistry Help] (2000).
* Advanced Chemistry Development, Inc. [http://www.acdlabs.com/iupac/nomenclature IUPAC Nomenclature of Organic Chemistry] (1997).
* William Reusch. tara [http://www.cem.msu.edu/~reusch/VirtualText/intro1.htm VirtualText of Organic Chemistry] (2004).
* Purdue Chemistry Department [http://chemed.chem.purdue.edu/genchem/topicreview/bp/2organic/carbonyl.html] (retrieved Sep 2006). Includes water solubility data.
* William Reusch. (2004) [http://www.cem.msu.edu/~reusch/VirtualText/aldket1.htm Aldehydes and Ketones], Pristupljeno 23. 5. 2005.
* ILPI. (2005) [http://www.ilpi.com/msds/ref/anhydride.html The MSDS Hyperglossary- Anhydride].
{{refend}}
{{-}}
[[Kategorija:Funkcionalne grupe]]
|