'''Adaptivna vrijednost''' ili [['''fitnes]]''' (eng. ''fitness''), često označavana kao ''<math>f</math>'' ili '''<math>w</math>''' u [[populacijska genetika|populacijskoj genetici]] je centralna premisa [[evolucija|teorije evolucije]]. Može definirati ili u vezi sa [[genotip]]om ili u datom okruženju [[fenotip]]om, a u konačnici i [[gen]]om. U svakom slučaju, opisuje sposobnost preživljavanja i razmnožavanja, te je jednak prosječnom doprinosu [[gen]]skom fondu naredne generacije koji je strukturiran prema prosjeku [[jedinka|jedinki]] određenog [[genotip]]a ili [[fenotip]]a. Izraz "Darvinov fitnes" se često koristi kako bi se u široj komunikaciji jasno razlikovao os [[fizika|fizičke kondicije]]. Ako razlike u adaptivnoj vrijednosti [[alel]]a datog [[gen]]a utiču na Darwinov fitnes, onda će se njihove frekvencije mijenjati u nizu generacija; alela s višim fitnesom će postati češći. Ovaj proces se naziva [[prirodna selekcija]], ([[prirodno odabiranje]] ili kratko [[selekcija]], u [[evolucija|evolucijskom]] smislu).<ref>Wassersug J. D., Wassersug R. J. (1986): Fitness fallacies. Natural History 3:34-37.</ref>
Adaptivna vrijednost [[jedinka|jedinki]] se manifestira u [[fenotip]]u, jer je [[prirodno odabiranje]] evolucijska snaga koja nije u stanju prepoznati unutrašnje (genetičke) potencijale [[organizam]]a. a u Preko fenotipa, koji je rezultanta interakcije [[genotip]]a i spoljnih činilaca, indirektno su pogođeni i geni datog fenotipa, pri čemu odgovor genotipa može biti različita u različitim okruženjima. Ni fitnes različitih jedinki sa istim genotipom nije nužno jednak. Međutim, budući da je adaptivna vrijednost [[genotip]]a ostvaruje kao prosječna veličina, to će se odraziti na reproduktivni ishode svih jedinki s tim genotipom u datom okruženju ili skupom okruženja.
