Razlika između verzija stranice "Hidrogenacija"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m greška u kodu, btw. nemamo ovu ik |
No edit summary |
||
Red 1:
{{Infokutija industrijski proces
| Ime =
| Slika =
| Caption =
|
| Sektor =
|
| Sirovina = Nezasićene [[
| Proizvod =
|
| Objekt =
| Pronalazač = [[Paul Sabatier (
| Godina = 1897
|
}}
'''Hidrogenacija''' ili '''hidrogenizacija''' – za liječenje [[vodik]]om – je [[hemijska reakcija]] između molekulskog vodika (H<sub>2</sub>) i drugog spoja ili elementa, obično u prisustvu a [[kataliza | katalizatora]], kao što su [[nikl]], [[paladij]] ili [[platina]]. Proces se obično odvija [[redoks| redukcijom]] ili [[saturacija (hemija) | zasićenjem]] [[organsko jedinjenje|organskih jedinjenja]]. Hidrogenacija obično predstavlja dodatak parova atoma [[vodik]]a, kada nastaje nova molekula, koja je obično [[alken]]. Za ovu reakciju potrebni su i korisni [[katalizator]]i, a nekatalizirana hidrogenacija se odvija samo na vrlo visokim temperaturama. Hidrogenacija reducira smanjuje [[dvostruka veza| dvostruke]] i [[Trostruka veza | trostruke]] veze u [[ugljikovodik|ugljikovodicima]].<ref>Atkins P., de Paula J. (2006): Physical chemistry, 8th Ed. W. H. Freeman, San Francisco, ISBN 0-7167-8759-8</ref><ref>Binder H. H. (1999): Lexikon der chemischen Elemente. S. Hirzel Verlag, Stuttgart, ISBN 3-7776-0736-3.</ref><ref>Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.</ref><ref>Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 978-9958-9344-8-3.</ref>
Line 25 ⟶ 27:
=== Podloge ===
Adicija H<sub>2</sub> na alk''e''ne daje jedan [[Alkan | alk''a''n]] u prototipskoj reakciji:
:
Hidrogenacija je osjetljiva na prostorne prepreke, što objašnjava selektivnost za reakciju sa [[egzocikličnost|egzocikličnim]] dvostrukim vezama, ali ne i unutrašnjim dvostrukim vezama.
Ilustrativan primjer hidrogenacije je reakcija je dodavanja vodika u [[maleinska kiselina|maleinsku kiselinu]] za formiranje [[sukcinska kiselina|sukcinskeBrojne važne primjene ovog [[petrokemijske]] nalaze se u farmaceutskoj i prehrambenoj industriji.
:
Važna karakteristika hidrogenacije alkena i alkina, i homogeno i heterogeno katalizirane verzije, je da se vodik javlja sa "[[sin adicija]]", sa vodikom koji ulazi iz najmanje ometane strane. .<ref>''Advanced Organic Chemistry'' Jerry March 2nd Edition</ref>
{| Class = "toccolours" border = "1" style = "margin: 1em; granice kolapsa: kolapsa;"
▲| + Podloge i proizvodi hidrogenacije<br><br>
|-
| bgcolor="lightblue" style="text-align:center;"| '''Podloge'''
| bgcolor="yellow" style="text-align:center;"| '''Proizvod'''
| bgcolor="lightblue" style="text-align:center;"| '''Komentar'''
|-
| [[Alken]], R
|-
| [[
|-
| [[Aldehid]],
|-
| [[
|-
| [[Ester]],
|-
| [[Imin]], RR'CNR
|-
| [[Amid]], RC
|-
| [[Nitril]], RCN ||
|-
| [[Nitro spoj |
|-
|}
|