Razlika između verzija stranice "Stijena"

Stijene je koristilo cijelo [[civilizacija|čovječanstvo]] tokom svoje historije. Od [[kameno doba|kamenog doba]], stijene i kamenje se koristilo kao alat. Minerali i [[metal (hemija)|metali]] nađeni u stijenama bili su nezamjenjivi za nastanak ljudske civilizacije.<ref name="mtpe2"/> Nauka je definirala tri osnovne grupe stijena: [[sedimentne stijene|sedimentne]], [[metamorfne stijene|metamorfne]] i [[magmatske stijene|magmatske]].

 

 

== Klasifikacija ==

Stijene se geološki klasificiraju na osnovu osobina poput mineralnog i hemijskog sastava, propusnosti (poroznosti), teksture i veličine čestica od kojih su građene i slično. Te fizičke osobine su krajnji rezultat procesa koji su stvorili stijene.<ref name=Blatt/> Tokom vremena, stijene se mogu pretvoriti (transformirati) iz jednog tipa stijene u drugi, kao što je to opisano u geološkom modelu zvanom "[[ciklus stijena]]". Ti događaji proizvode tri opće klase stijena: [[sedimentne stijene|sedimentne]], [[metamorfne stijene|metamorfne]] i [[magmatske stijene|magmatske]].

 

 

=== Magmatske ===

{{Glavni|Magmatske stijene}}

Magmatske stijene nastaju hlađenjem i očvršćavanjem [[magma|magme]] odnosno [[vulkan]]ske lave. Ova magma može nastati od djelimično istopljenih starijih stijena bilo u omotaču ili kori planete. Obično, topljenje stijena nastaje jednim od tri procesa: povećanjem temperature, smanjenjem pritiska ili promjenom u njihovom sastavu, mada se ova tri procesa mogu dešavati i simultano.

 

=== Metamorfne ===

{{Glavni|Metamorfne stijene}}

[[Metamorfne stijene]] nastaju kada se bilo koja druga vrsta stijena: [[sedimentne stijene|sedimentne]], [[magmatske stijene|magmatske]] ili druge starije metamorfne, izlože drugačijim uslovima [[temperatura|temperature]] i [[pritisak|pritiska]] od onih pri kojima su se prvobitne stijene formirale. Taj proces naziva se metamorfoza, što znači "promjena forme". Kao rezultat procesa dešavaju se temeljite promjene u fizičkim i hemijskim osobinama stijene. Prvobitna stijena, poznata kao ''protolit'', transformira se u druge mineralne vrste ili druge forme istog minerala putem [[rekristalizacija|rekristalizacije]].<ref name=Blatt /> Temperature i pritisci neophodni za ovaj proces su uvijek viši od onih koji vladaju na površini Zemlje: temperature više od 150 do 200 °C i pritisci viši od 1500 bara.<ref name=Blatt/> Metamorfne stijene čine oko 27,4% Zemljine kore po zapremini.<ref name="BucherGrapes2011"/>

 

 

U zavisnosti od strukture, metamorfne stijene se dijele u dvije opće kategorije. One koje imaju teksturu nazivaju se folijacijske, dok su sve ostale nefolijacijske stijene. Ime stijene se zatim određuje u zavisnosti od vrste prisutnih minerala. [[Mikašist]] je folijacijska stijena koja je prvenstveno sastavljena iz lamelarnih minerala poput mike. [[Gnajs]] ima vidljive trake različitih nijansi, a uobičajen primjer su granitni gnajsevi. Druge vrste folijacijskih stijena uključuju [[argilošist]]e, filite i milonite. Česti primjeri nefolijacijskih metamorfnih stijena su [[mramor]], [[steatit]] i [[serpentin]]. Ova grupa sadrži [[kvarcit]], metamorfnu vrstu pješčara te hornfelse.<ref name="Wilson1995"/>

 

== Upotreba ==