Razlika između izmjena na stranici "Hemijska sinteza"

Bez promjene veličine ,  prije 5 godina
nema sažetka izmjene
[[Datoteka:Fischer Indole Reaction Scheme.png|thumb|mini|400px|Primjer hemijske sinteze: produkt [[indol]]]]
 
'''Hemijska sinteza''' je ciljano postavljanje ulaznih [[hemijski spoj|spojeva]] za izazivanje [[hemijska reakcija|hemijskih reakcija]] koje, kao [[proizvodprodukt (hemija)|proizvod]] formiraju jedan ili više poželjnih proizvoda. Ovaj proces tipski uključuje niz [[fizika|fizičkih]] i hemijskih promjena. U suvremenim [[laboratorija|laboratorijskim]] uvjetima, procesi hemijske sinteze su ponovljivi, produktivni i pouzdani. <ref>Atkins P., de Paula J. (2006): Physical chemistry, 8th Ed. W. H. Freeman, San Francisco, ISBN 0-7167-8759-8</ref><ref>Whitten K.W., Gailey K. D. and Davis R. E. (1992): General chemistry, 4th Ed. Saunders College Publishing, Philadelphia, ISBN 0-03-072373-6.</ref><ref>Petrucci R.H., Harwood W.S. and Herring F.G. (2002): General Chemistry, 8th Ed. Prentice-Hall, New York, ISBN 0-13-014329-4.</ref><ref> Laidler K. J. (1978): Physical chemistry with biological applications. Benjamin/Cummings, Menlo Park, ISBN 0-8053-5680-0.</ref>
 
Hemijska sinteza se izvodi izborom takvih [[hemijski spoj|spojeva]] ([[reagens]]i) ili reaktanti, od kojih se očekuje [[hemijska reakcija|interakcija]] koja rezultira dobijanjem ciljnog produkta. U takav aranžman mogu biti uključeni različiti tipovi reakcija ili međuprodukata. Za odvijanje reakcije neophodno je reaktante dovesti u kontakt i pomiješati u reakcijskom sudu kao što je [[hemijski reaktor]] ili jednostavni [[Balon (laboratorijski pribor)|balon]]. <ref>Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.</ref><ref>Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-3-4.</ref>
;<math>A</math> + <math>B</math> → <math>AB</math>
 
gdje su <math>A</math> i su <math>B</math> [[hemijski element|elementi]] ili [[hemijski spoj|spoja]], a su <math>AB</math> je spoj su <math>A</math> i su <math>B</math> reaktanta . Primjeri kombinacijskih reakcija mogu biti:
 
;2[[natrij|Na]] + [[hlor|Cl]]<sub>2</sub> → 2 [[natrij-hlorid|NaCl]] (formiranje [[so|kuhinjske soli]])
;4 [[željezo|Fe]] + 3 [[kisik|O<sub>2</sub>]] → 2 [[željezo (III) oksid|Fe<sub>2</sub>O<sub>3</sub>]] (korozija željeza)
 
;[[ugljik-dioksid|CO<sub>2</sub>]] + [[voda|H<sub>2</sub>O]] → [[ugljična kiselinaugljikovodik|H<sub>2</sub>CO<sub>3</sub>]] ([[ugljik-dioksidugljendioksid]] rastvoren u vodi reagira sa [[voda|vodom]], pri čemu se formira [[ugljikovodik|ugljična kiselina]])
 
== Reference ==
23.119

izmjena