Razlika između verzija stranice "Lika"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene korisnika 94.253.146.62 (razgovor) na posljednju izmjenu koju je napravio C3r4 |
m sandžak-link |
||
Red 26:
U prethistorijsko i antičko doba područje Like naseljava [[Iliri|ilirsko]] pleme [[Japodi]]. Njih je u 1. vijeku prije nove ere pokorila rimska vojska, ali su i dalje zadržali svoju plemensku autonomiju, baveći se nomadskim stočarstvom. Romanizacija ovog prostora je bila samo površna, jer je [[Rimska imperija|Rimljanima]] bilo najvažnije osigurati putne komunikacije. Do većih promjena dolazi raspadom Carstva i seobama naroda, kad se na ličko područje doseljavaju [[Hrvati]]. Oni uspostavljaju svoju upravnu organizaciju, osnivajući plemenske župe Gacku, Krbavu i Liku. Postoje teorije da su nakon ustanka [[Ljudevit Posavski|Ljudevita Posavskog]] u slabo naseljenu Liku [[Franci|franački]] vladari preselili znatan broj [[Avari|Avara]], koji su se kasnije stopili s Hrvatima. S razvojem i jačanjem hrvatske države, dolazi do porasta stanovništva i većeg stepena društvene organizacije, a s tim i do podjele starih rodovskih župa u Lici. Tako nastaju nove župe Bužane, Hotuča, Lapac, Plase i druge. O porastu značenja Like unutar Ugarsko-hrvatskog kraljevstva govori i osnivanje [[Krbavska biskupija|Krbavske biskupije]] [[1160]]. godine, sa sjedištem prvo na Mrsinju iznad [[Korenica|Korenice]], a zatim na Udbini. Materijalni ostaci iz tog razdoblja su neznatni, jer su većinu crkvi i utvrda uništili [[Turci]]. Dokaz tadašnjeg stepena razvoja je i postojanje tiskare u Kosinju krajem 15. vijeka.
Turski prodori na ovo područje počinju nakon pada [[Bosna|Bosne]] ([[1463]]), da bi kulminirali [[Krbavska bitka|Krbavskom bitkom]] [[1493]]. godine, u kojoj je uništena hrvatska feudalna vojska. Između [[1522]]. i [[1524]]. turska vojska zauzima čitavo područje Like, s iznimkom Gacke doline i Brinja. Starosjedilačko hrvatsko stanovništvo tada gotovo u potpunosti nestaje, a na njihovo mjesto dolaze pravoslavni [[Vlasi]] te manji broj Hrvata koji su prihvatili [[Islam|islamsku vjeru]]. Turci su za ovaj prostor [[1580]]. osnovali [[Lički sandžak|Lički ( Krčki )
Nakon protjerivanja Turaka očekivao se povratak Like pod vlast hrvatskog [[Ban|bana]]. Međutim, [[Habsburg|Habsburška monarhija]] ju je stavila pod izravnu vlast svoje dvorske Komore, a zatim [[1714]]. godine pod upravu Karlovačkog generalata. Tako je Lika došla u sastav [[Vojna krajina|Vojne krajine]] u čijem će sastavu ostati sve do njenog ukidanja [[1881]]. godine. Kako su Ličani u početku pružali otpor strogom vojnom režimu, [[1746]]. je osnovan posebni vojno - upravna teritorija [[Lička regimenta|Ličke regimente]] (pukovnije), da bi se učvrstila kontrola nad ovim krajem. Uporedno sa stvaranjem nove upravne organizacije, na ličko područje naseljava se novo stanovništvo, Hrvati [[Bunjevci]] i pravoslavni Vlasi ( kasnije [[Srbi]] ) koji su trebali poslužiti kao stalna vojska za potrebe bečkog dvora. Ta opća militarizacija Like, u kojoj je sve bilo podređeno potrebama stalnog ratovanja, znatno će uticati na mentalitet njenog stanovništva.
| |||