Halikarnašanin '''Herodot''' (oko [[484. p. n. e.]]GRK HERODOT-Svi oko [[425. p. n. e.]]) sega smatrazovu ocem [[historija|historije]]povijesti jer prvi nastoji provjeritipovjeriti istinitostistinost i vjerodostojnost podataka koje zapisuje.U djelu ''Historija''povijesti zabilježiozaobilježio je historijupovijest i običaje naroda istočne obale [[Sredozemlje|Sredozemlja]]Sredozemja,a njegov rad označava začetke historijskogpovijesnog istraživanja. ▼
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:AGMA Hérodote.jpg|thumb|Herodot]]
▲Halikarnašanin '''Herodot''' (oko [[484. p. n. e.]] - oko [[425. p. n. e.]]) se smatra ocem [[historija|historije]] jer prvi nastoji provjeriti istinitost i vjerodostojnost podataka koje zapisuje. U djelu ''Historija'' zabilježio je historiju i običaje naroda istočne obale [[Sredozemlje|Sredozemlja]], a njegov rad označava začetke historijskog istraživanja.
U ''Historiji'' on traži uzroke [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]] te opisuje nastanak i razvoj [[Perzija|perzijske države]], historiju [[Egipat|Egipta]], [[Fenicija|Feničana]] i grčkih kolonija u [[Mala Azija|Maloj Aziji]]. Događaje je pripisivao volji sudbine koja je ravna i bogovima i ljudima.
Bio je velik putnik. Tokom 5. vijeka p. n. e. obišao je Perzijsko kraljevstvo, [[Egipat]], [[Libija|Libiju]], [[Sirija|Siriju]], Babiloniju, Suzu, Lidiju, Frigiju, Bizantij, Trakiju, [[Makedonija|Makedoniju]] i [[Italija|Italiju]].
