Razlika između verzija stranice "Organela"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 10:
Naziv ''organela'' je nastao po analogiji sa ćelijskim struktura s tjelesnim [[organ]]ima, o čemu svedoče najraniji radovi u kojima se spominje isključivo [[latinski]] naziv ''organum''. Prvi koji je upotrebio [[deminutiv]]ni oblik „organulum“ bio je [[Njemačka|njemački]] [[zoologija|zoolog]] Karl August Mobijus ([[1884]].). Iz konteksta njegovog saopćenja vidljivo je da se u izboru ovog naziva ograničio na reprodukcijske strukture [[jednoćelijski organizam|jednoćelijskih organizama]].<ref>{{cite book |last= Bütschli|first= O. |title=Dr. H. G. Bronn's Klassen u. Ordnungen des Thier-Reichs wissenschaftlich dargestellt in Wort und Bild. Erster Band. Protozoa. Dritte Abtheilung: Infusoria und System der Radiolaria. |year= 1888 |pages=1412}}</ref><ref>-{Amer. Naturalist. 23, 1889, S. 183}-</ref><ref>{{cite web |url=http://books.google.com/books?id=yAQwAAAAIAAJ&q=Organulum+OR+Organula+OR+Organella+date:1800-1900&dq=Organulum+OR+Organula+OR+Organella+date:1800-1900&as_brr=0&pgis=1 |title=Journal de l'anatomie et de la physiologie normales et pathologiques de l'homme et des animaux}}</ref><ref>{{cite journal | last = Möbius | first = K. | coauthors = | year = 1884 | month = September | title = Das Sterben der einzelligen und der vielzelligen Tiere. Vergleichend betrachtet | journal = Biologisches Centralblatt | volume = 4 | issue = 13,14 | pages = 389–392, 448 | url = http://www.dietzellab.de/goodies/history/}}</ref>
 
Termin '''organela''' se ustalio tek nekoliko godina kasnije kada je obuhvatio i ćelijske strukture višećelijskih organizama, o čemu svjedoči djelo „Organi ili organele“ Bengta Lidforsa iz [[1915]]. |Dvadesetih godina 19. stoljeća, organele su zadobile razna značenja, od pokretnih ćelijskih cjelina, do vanćelijskih i unutarćelijskih skeletnih sastava. Unatoč prijedlogu Alberta Frej-Vislinga ([[1978]].) da se naziv odnosi samo na strukture koje pretvaraju [[energija|energiju]] ([[centrosom]], [[ribosom]], [[jedarce]]), i tvrdnjama zagovornika [[simbioza|endosimbiotske teorije]], prema kojoj organela mora sadržavati sopstvene samoobnovljive strukture ([[mitohondrija]], [[hloroplast]]), do danas se zadržala ranije prihvaćena definicija.
 
Organele su vidljive isključivo pomoču [[mikroskop]]a. Najraznovrsnije strukture organela nađene su kod [[eukarioti|eukariotskih]] ćelija viših organizama, iako su nedavno podneseni i dokazi o njihovom prisustvu i kod [[prokarioti|prokariota]].<ref name="pref">{{cite journal |pmid=16081736 |doi=10.1126/science.1113397 |year=2005 |month=August |author=Kerfeld, Ca; Sawaya, Mr; Tanaka, S; Nguyen, Cv; Phillips, M; Beeby, M; Yeates, To |title=Protein structures forming the shell of primitive bacterial organelles. |volume=309 |issue=5736 |pages=936–8 |journal=Science}}</ref> Uz već pomenute organele postoje i ćelijske strukture sastavljene od nakupina [[makromolekula]], koje imaju određenu specifičnu funkciju, a za koje se ne može upotrijebiti isti naziv.
Red 34:
|[[Golđijev aparat]]||Sortiranje i modificiranje [[protein]]a||Jednomembranski||Svi [[eukarioti]]||Cis-strana najbliža ER-u; Trans-strana najdalje od ER-a
|-
|[[Mitohondrija]]||Proizvodnja energije||Dvomembranski||Većina [[eukarioti|eukariota]]||Sadrži neke [[gen]]e
|-
|[[Vakuola]]||Pohranjivanje raznih supstanci, [[Homeostaza]]||Jednomembranski||[[Eukarioti]]||
Red 52:
|[[Akrosom]]||Pomaže fuziju [[spermatozoid]]a s [[jaje]]tom||Jednomembranski||Većina [[životinja]]
|-
|[[Autofagosom]]||Odvaja [[citoplazma]]tski materijal pred razgradnju||Dvomembranski||Svi [[eukarioti]]
|-
|[[Centriol]]||Polazište [[citoskelet]]a||Cjevasti [[protein]]i||[[Životinje]]
Red 116:
|[[Ribosom]]||[[Translacija]]||RNK-protein|| [[Eukarioti]], [[Prokarioti]]
|-
|[[Tilakoid]]||[[Fotosinteza]]||Proteini fotostrukture i [[pigment]]i||Uglavnom [[cijanobakterije]]|-
|}
<ref>Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-16-8.</ref><ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.</ref><ref>Hadžiselimović R., Maslić E. (1999): Osnovi etologije – Biologija ponašanja životinja i ljudi. Sarajevo Publishing, Sarajevo, ISBN 9958-21-091-6.</ref><ref>Mader S. S. (2000): Human biology. McGraw-Hill, New York, ISBN 0-07-290584-0; ISBN 0-07-117940-2.</ref><ref>Ibrulj S., Haverić S., Haverić A. (2008): Citogenetičke metode – Primjena u medicini . Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo,ISBN 978-9958-9344-5-2.</ref><ref>Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-3-4.</ref><ref>Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, ISBN 0-7216-0240-1.</ref><ref>Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.</ref>