Razlika između verzija stranice "Horion"

| colspan="2" | <small>Prikaz ljudsog [[embrion]]a posmatranog u dosad najranijoj fazi</small>

'''Horion''' ([[grčki jwezik|grč.]] χόρıον – ''horion'' = kožica, opna), jedna od ovojnica o [[plod]]a tokom [[trudnoća|bremenitosti]] [[amniota]]. Sastavljen je od van[[embrion]]skog [[mezoderm]]a i dva sloja [[trofoblast]]a te okružuje embriona i druge membrane. Iz njega izlaze [[horionske čupice]], da bi ušle u [[endometrij]] i omogućile prijenos hranjivih tvari iz majčine [[krv]]i u [[fetus]]ni [[krvotok]]. <ref>Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.</ref><ref>Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-16-8.</ref>

* vanjski, koji je sastavljena od [[trofoblast]]i, i

*unutrašnji, od somatskog [[mezoderm]]a; u kontaktu s unutrašnjim slojem je [[amnion]]. Trofoblast se sastoji od unutrašnjeg sloja monojedarnih kuboidnih ili prizmoidnih ćelija, [[citotrofoblast]]a i vanjskog sloja polijedarnih ćelija [[sinciciotrofoblast]]a.

Rastenje horiona prolazi kroz brzu proliferaciju, formirajući brojne horionske čupice koje uništavaju [[decidua|deciduu]], uz istovremenu apsorpciju hranjive tvari iz nje, a za potrebne rast [[zametak|zametka]].

Horionske čupice (resice) ispočetka su dosta male i neprokrvljene pa se sastoje samo od trofoblasta, ali zatim počinju rasti i granati se. To se dešava kada [[mezoderm]], noseći sa sobom ogranke pupčanih žila, uraste u njih, kada se one prokrvljuju.

Do čupica, [[krv]] dolazi preko para pupčanih arterija, koje se granaju na horionske arterije i u njih ulaze u obliku kotiledonih arterija. Nakon prolaza kroz kapilare resica, [[krv]] odlazi iz embrija kroz [[pupčana vena|pupčane vene]]. Do kraja drugog mjeseca [[trudnoća|trudnoće]], resice prekrivaju cijeli horion i gotovo su podjednake veličine, dok se poslije razvijaju nejednako.

Dio horiona koji je u vezi s ''decidua capsularis'' prolazi kroz [[atrofija|atrofiju]], tako da, nakon četiriju mjeseca, jedva ostaju i tragovi resica. Ovaj dio horiona postaje gladak i naziva se goli horion (''chorion laeve'', [[latinski jezik|lat.]] laevis = gladak). Budući da ne sudjeluje u oblikovanju [[posteljica|posteljice]], predstavlja neplacentni dio horiona. Dok horion raste, goli horion dolazi u vezu sa ''decidua parietalis'' i ti se slojevi opajaju.<ref>Mader S. S. (2000): Human biology. McGraw-Hill, New York, ISBN 0-07-290584-0; ISBN 0-07-117940-2.</ref><ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.</ref>

S druge strane, čupice na embrionskom dijelu horiona, koje su u vezi s ''decidua basalis'', postaju veće i složenije građe pa se zbog toga taj dio naziva čupasti orion (''chorion frondosum''). Tako, dakle posteljica nastaje iz resičastog horiona i ''decidue basalis''.

Monohorionski su oni koji dijele istu [[posteljica|posteljicu]], odnosno horion. Javljaju se u 0,3 % svih trudnoća i u 75 % jednojajnih blizanaca, ako razdvajanje [[blastomera]] počne treći dan nakon oplodnje. Preostalih 25% jednojajnih blizanaca su dvoorionski. Ovo stanje može se pojaviti kod bilo kojih višestrukih rođenja. <ref>Cordero L, Franco A., Joy S- D., O'shaughnessy R. W. (2005): Monochorionic diamniotic infants without twin-to-twin transfusion syndrome". Journal of Perinatology 25 (12): 753–8. </ref>