Razlika između izmjena na stranici "Dojka"

Dodan 281 bajt ,  prije 4 godine
[[Mlijeko]] se neprekidno luči u alveole mliječnih žlijezda, a u kanaliće, tj. do dojenčeta dolazi kombiniranim, neurogenim i hormonskim podražajem [[oksitocin]]a.
 
Oksitocin se luči istovremeno s prolaktinom, prijenosom impulsa somatskim nervima, preko [[Kičmena moždina|kičmene moždine]], u [[hipotalamus]]. U dojku dolazi putem krvi i izaziva kontrakciju mioepitelnih ćelija koje okružuju alveole, što izaziva istiskivanje mlijeka u kanaliće. Ovaj proces započinje pola do jedne minute nakon što dijete počne sisati, a javlja se u obje dojke. Kao stimulacija, često je dovoljno samo tetošenje djeteta ili dječji plač. Nasuprot tome, inhibicija lučenja oksitocina nastaje zbog mnogih psihogenih faktora, kao i uopćene simpatičke stimulacije. Zato je značajno da [[majka]] ima nesmetane uvjete da bi dojila [[dijete]].<ref>Mader S. S. (2000): Human biology. McGraw-Hill, New York, ISBN 0-07-290584-0; ISBN 0-07-117940-2.</ref><ref>Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-3-4.</ref>
 
== Bolesti dojke ==
23.119

izmjena