Razlika između verzija stranice "Pipin Mali"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m +{{Nedostaju izvori}} |
No edit summary |
||
Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija vladar|Ime = Pipin Mali|Slika = Pépin the younger.jpg|Nasljeđivanje = [[Spisak franačkih kraljeva|Franački kralj]]|Vladavina = 751. - 768.|Prethodnik = [[Hilderik III]]|Nasljednik = [[Karlo Veliki]]<br>[[Karloman, franački|Karloman]]|Datum rođenja = 714.|Datum smrti = 24. septembar 768.|Supružnik = [[Bertrada Laon]]|Djeca = [[Karlo Veliki]]<br>[[Karloman, franački|Karloman]]<br>[[Gisela, igumanija Chellesa]]|Dinastija = [[Karolinzi]]|Otac = [[Karlo Martel]]|Majka = [[Rotrude Trier]]}}'''Pipin Mali''' ([[Francuski jezik|francuski]]: Pépin le Bref; [[Njemački jezik|njemački]]: Pippin der Kleine; 714. - 24. septembar 768.) je bio [[Spisak franačkih kraljeva|franački kralj]] od 751. do svoje smrti 768. godine. On je bio prvi franački kralj iz [[Karolinzi|Karolinške dinastije]]. Kao mlađi sin franačkog majordoma [[Karlo Martel|Karla Martela]], Pipin je obrazovan kod monaha u [[Bazilika Saint-Denis|bazilici Saint-Denis]]. Naslijedivši svog oca kao [[majordom]] 741. godine, Pipin je kraljevao Franačkom državom zajedno sa svojim starijim bratom [[Karloman, sin Karla Martela|Karlomanom]]. Pipin je kraljevao [[Neustrija|Neustrijom]], [[Burgundija|Burgundijom]] i [[Provansa|Provansom]], dok je njegov brat Karloman kraljevao [[Austrazija|Austrazijom]], [[Alemanija|Alemanijom]] i [[Tiringija|Tiringijom]]. Braća su bila uspješna u porobljavanju pobuna koje su predvodili [[Bavarci]], [[Akvitanci]], [[Sasi]] i [[Alemani]] na početku njihove vladavine. Franački interegnum se završio 743. godine izborom [[Hilderik III|Hilderika III]], koji je bio posljednji [[Merovinzi|Merovinški]] kralj Franaka.
Pošto su bili skloni crkvi i [[Papa|papi]] zbog svog crkvenog obrazovanja, Pipin i Karloman su nastavili pružati podršku [[Sveti Bonifacije|sv. Bonifaciju]] u reformisanju franačke crkve. Nakon što se Karloman, koji je bio intenzivno pobožan čovjek, povukao u vjerski život 747. godine, Pipin je postao jedini vladar Franačke države. On je potisnuo pobunu koju je predvodio njegov polubrat [[Grifon]] i postao neprikosnoveni gospodar svih franaka. Odustajanjem od pretenzije, Pipin je prisilio Hilderika da ode u manastir te je sebe proglasio kraljem Franaka uz podršku [[Papa Zaharija|pape Zaharija]] 751. godine. Ova odluka nije podržana od strane svih članova Karolinške dinastije i Pipin je morao da uništi pobunu koju su predvodili Karlomanov sin Drogo i Grifon.
Kao kralj, Pipin je započeo ambiciozan plan proširenja svoje moći. On je reformisao franačko zakonodavstvo i nastavio crkvenu reformu. Pipin je također intervenisao u korist [[Papa Stjepan II|pape Stjepana II]] protiv [[Langobardi|Langobarda]] u Italiji. On je sačuvao nekoliko gradova koje je zatim dao papi u dokumentu poznatom kao "[[Pipinova darovnica]]". Time je formiran pravni osnov za formiranje [[Papinska država|Papinske države]] u srednjem vijeku. [[Bizantijsko carstvo]] je željelo dobre odnose sa porastom moći Franačkog carstva pa su Pipinu dali titulu "Patricius". Kako bi proširio svoje carstvo, Pipin je zauzeo [[Septimanija|Septimaniju]] od [[Omejadski halifat|Omejadskog halifata]] te porazio [[Waifer, vojvoda Akvitanije|Waifera, vojvodu Akvitanije]] i njegove [[Baski|baskijske]] trupe, nakon čega su baskijci i akvitanci morali da obećaju lojalnost Franačkom carstvu. Pipin je bio zabrinut nemilosrdnim pobunama Saksonaca i Bavaraca te je spremao kampanju protiv njih, ali je konačno pokoravanje tih plemena ostavio svojim nasljednicima. Pipin je umro 768. godine i naslijedili su ga njegovi sinovi [[Karlo Veliki]] i [[Karloman, franački|Karloman]]. Iako je nesumnjivo bio jedan od najmoćnijih i najuspješnijih vladara svog vremena, Pipinova vladavina je bila u sjeni njegovog poznatog sina.
{{Redoslijed|
|