Razlika između izmjena na stranici "Bijela masa"

Uklonjeno 5 bajtova ,  prije 4 godine
(N-Bijela masa)
 
Bijela materija se sastoji od svežnjeva [[mijelin]]iziranih stva [[neuron| nervnih ćelija]] sa projekcijom (ili [[akson]]a), koji povezuju različite dijelove sive mase, odgovarajućih područja (lokacije tijela nervnih ćelija) u mozgu i nose [[nervni impuls|nervne impulse]] e između neurona. Mijelin djeluje kao izolator i povećava brzinu prijenosa svih nervnih signala.
 
Ukupni broj dubinsku vlakana unutar hemisfera mozga je 2% od ukupnog broja kortiko-kortikalnih vlakana (preko kortikalnih područja) i otprilike isti broj kao i onih koji komuniciraju između dvije hemisfer, najveće strukture bijelog tkiva mozga, u ''[[corpus callosum]]''. Druga glavna komponenta mozga je [[siva masa]] (zapravo ružičasta, zbog krvnih kapilara), koja se sastoji od [[neuron]]a. Crna supstanca (''[[substantia nigra]]'') je treća obojena komponenta u mozgu, a koja se pojavljuje tamnija zbog veće količine [[melanin]]a u [[dopamin]]ergijskim neuronima okolnih područja. Pritom treba imati na umu da se bijela masa ponekad može pojaviti i tamnija od sive mase pod [[mikroskop | optičkim mikroskopom]] zbog načuna bojenja preparata. [[Mozak|Moždana]] i [[kikičmenenakičmena moždina|kičmenomoždinska]] bijela tvar ne sadrže [[dendrit]]e, koji se mogu naći samo u [[siva masa|sivoj masi]].<ref>Warrell D. A., Cox T. M., Firth J. D. (2010): [http://otm.oxfordmedicine.com/ The Oxford Textbook of Medicine] (5th ed.). Oxford University Press</ref><ref>Greenstein B., Greenstein A. (2002): Color atlas of neuroscience – Neuroanatomy and neurophysiology. Thieme, Stuttgart – New York, ISBN 9783131081711.</ref><ref>Hadžiselimović R., Maslić E. (1999): Osnovi etologije – Biologija ponašanja životinja i ljudi. Sarajevo Publishing, Sarajevo, ISBN 9958-21-091-6.</ref>
 
 
==Također pogledajte==
23.119

izmjena