Naselje Prača se nalazi na trasi ceste koja se spominje u raznim historijskim periodima. Komunikaciju su prvi uspostavili ilirsko pleme [[Dezitijati]], koji su nastanjivali ovo područje pred sam konackraj brončanogabronzanog doba. Iz trgovačkih odnosa Ilira i Grka razvila se grčka kolonija u Prači. O tome svjedoči pronađeni novac, isti kao i iz grčke kolonije Thasos.<ref>http://www.praca.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=132&Itemid=121 Stranica općine Prača</ref>
Rimljani su uspostavili frekventnu prometnicusaobraćajnicu koja je povezivale tadašnju [[Narona|Naronu]] (Metković) sa Podrinjem i Podunavljem.
U srednjem vijeku u naselju je bilo smješteno vrlo važno trgovište, jer je samo naselje predstavljalo raskrižje cestovnihputnih pravaca koji su, između ostalogaostalog, vodili za Borač, rezidenciju obiteljiporodice Radinovića-Pavlovića. U XIV14. stoljećuvijeku je potpuno razvijeno trgovište sa dubrovačkom kolonijom. Na lokalitetima sela Komrani, Cemernica i drugim mjestima i danas se nalazi veliki broj stećaka. U blizini Prače nalaze se ostaci drevnog grada Pavlovac kojim je vladala neobična vladarka [[Jerina_Branković|Jerina]].
U srednjem vijeku, ovuda prolazi trasa povijesnogahistorijskog bosanskogabosanskog druma, tzv. "Bosanske džade", koji iz srednje EuropeEvrope prolazi kroz Hrvatsku, Bosnu i Srbiju. Trasa ove ceste je preko Prače, [[Goražde|Goražda]] i NovogaNovog Pazara povezivala [[Sarajevo]] sa [[Carigrad]]om. Kasnije je austrougarska uprava na istoj trasi podigla uskotračnu prugu. <ref>http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2845 Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika</ref>
