Razlika između verzija stranice "Jednodnevni biološki ritam"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 1:
[[Datoteka:Biological clock human.svg|mini|thumb|450px|center|Neke osobenosti ljudskog 24-satnog biološkog ritma (biološkog sata) ]]
'''Cirkadijski ritmovi''' ili '''jednodnevni ritmovi''' – poznati I kao '''niktihemeralni ritmovi''' – uključuju sve [[hronobiologija| hronobiološke procese]] koji imaju se mijenjaju u period od oko 24 sata.
Line 12 ⟶ 13:
Kada se opisuje [[biološki ritam]] koji se ispoljava samo kada je tijelo naizmenično izloženo ritmu [[dan]] - [[noći]], smatra se da je to [[cirkadijski ritam]].
==Kriteriji==
Da bi se nazvao cirkadijskim, biološki ritam mora da ispuni ova tri opća kriterija:
# '''Ritam ima slobodne endogene cikluse koji traju oko 24 sata.''' Ritam i dalje postoji u stalnom uvjetima (konstantna tama) sa periodom od oko 24 sata. Period ritam u konstantnim uvjetima naziva se slobodno krećući period i označava se grčkim slovom τ (tau). Obrazloženje za ovaj kriterij je razlikovanje cirkadijskih ritmova od jednostavnih odgovora na dnevne vanjske uticaje. Za ritam se ne može reći da je endogeni, osim ako je testiran, a i dalje postoji u uvjetima bez vanjskog periodičnog ulaza. U dnevnih životinja (aktivnih tokom dana), generalno, τ je nešto veći od 24 sata, dok je, u noćnih (aktivnih noću), τ generalno kraći od 24 sata.
# '''Ritmovi se ne mogu uvježbati'''. Ritam se može resetirati izlaganjem na spoljne stimulanse (kao što su svjetlost i toplota), proces koji se zove [[hronobiologija|uvlačenje]]. Spoljni stimulans koji se koristi za ulazak u tok ritma se zove [[zeitgeber]] ili "davatelj vremena". Putovanja kroz [[vremenska zona|vremenske zone]] ilustrira sposobnost ljudskog biološkog sata da se prilagodi lokalnom vremenu; osoba će obično doživjeti [[jet lag]] prije uvlačenja njenog cirkadijskskog sata koji bi je sinhronizirao sa lokalnom vremenom.
# '''Ritmovi ispoljavaju temperaturnu kompenzaciju'''. Drugim riječima, oni održavaju cirkadijske periodičnosti preko niza fizioloških temperatura. Mnogi organizmi žive u širokom rasponu temperatura, a razlike u toplinskoj energiji će uticati na [[kinetika | kinetiku]] svih molekulskih procesa u ćelijama. Kako bi se pratilo vrijeme, cirkadijski sat organizam mora održavati otprilike 24-satnu periodičnost, uprkos mijenjanju kinetike, svojstvenosti poznate kao '''kompenzacija temperature'''. Mjera ovog kompenzacijskog efekta je pokazatelj [[Q10]] . Ako koeficijent Q10 ostaje približno 1 kao temperatura raste, za ritam se smatra da je temperaturno nadoknadoknađen.<ref>{{cite book|last=Johnson|first=C.|title=Chronobiology: Biological T+timekeeping|year=2004|publisher=Sinauer Associates, Inc.|location=Sunderland, Massachusetts, USA|pages=67–105}}</ref>
== Dnevno-noćni ritmovi kod ljudi==
Line 34 ⟶ 41:
== Teorije ciklusa budnost-spavanje ==
Dvije teorije pokušavaju odgovori ti na pitanje zašto spavamo noću. Prvi je teorija oporavka, tj. da [[san]] nastoji obnoviti unutrašnju fiziološku ravnotežu ([[homeostaza|homeostazu]]) , koja je uznemirena dnevnim aktivnostima . Drugi kaže da je ljudska vrsta programirana unutarnjim satnim mehanizmom na spavanje, ali da [[san]] ustvari nije potreba i da ako budnost trje duže –trajanje sna postepeno teži ka skraćenju. To podržava ideju da ćemo biti programirani na ritam budnost -san u ciklusu od 24 sata, bez obzira na uključeno vrijeme [[sanwsna]].
Line 45 ⟶ 51:
Ustvari, od očiju, svjetlosne informacije se prikupljaju u [[fotoreceptor]]ima [[mrežnjača|mrežnjače]] (u štapićima I čunjićima) . To su ganglijske ćelije koje reagiraju na usporene promjene u razinama ambijentnog svetla. Fotopigment koji je nađeni u ovim fotoreceptorima je specifični [[melanopsin]].
Električna poruka ([[akcijski potencijal]]) se prenosi duž retino-hipotalamusnog trakta ([[talamus]]a). Ove staze prate [[vidni živac]], a zatim izlaze iz njegove hijazme do [[suprahijazmatsko jezgro | suprahijazmatskog jezgra]].
[[GABA]] (γ-aminobuterna kiselina) je glavni [[neurotransmiter]] neurona suprahijazmatskog jezgra, ali jezgro luči neuromodulator i [[vazopresin]].
[[Akson]]i ovih jezgara inerviraju mnoga područjima u blizini [[hipotalamus]]a, kao što su [[srednji mozak]] i [[međumozak]].
Line 50 ⟶ 57:
Za održavanje ritmičnosti nije potreban [[akcijski potencijal]]. Ustvari, ako se taj potencijal i blokira, ritmičnost i dalje postoji. Njene metaboličke i hemijske osnove postoje u biološkom satno mehanizmu.
[Transkripcija (genetika) | transkripcija]] nekih gena može također imati cirkadijski i ritam. ref>{{en}} Hughes ME, DiTacchio L, Hayes KR {{et al.}} [http://www.plosgenetics.org/article/info%3Adoi%2F10.1371%2Fjournal.pgen.1000442:
Također i mikro [[RNK]] može imati u iulogu u ovoj ritmičnosti. Utvrđeno je da molekulski ciklus upravlja ispoljavanjem ovih [[gen]]a, zato što su I sami geni biološki satovi. Ovi geni proizvoditi [[protein]]a svakih 24 sata putem mehanizma negativne povratne sprege. Oni, osim [[proteina | protein]] potrebnih za njihovo ispoljavanje, proizvode i proteine, koji su uključeni u inhibiciju tog izraza koji održavaju 24-satni ciklus.
==Također pogledajte==
*[[Fenologija]]
Line 64 ⟶ 72:
{{commons}}
* http://www.bibnum.education.fr/sciencesdelavie/biologie/observation-botanique BibNum]''.
*http://www.pasteur.fr/recherche/unites/REG/causeries/dates_1900.html
{
{{Portail|
[[Kategorija:Fiziologija]]
| |||