Razlika između verzija stranice "Enzim"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
|||
Red 7:
'''Enzim''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''ένζυμο'', ''énsimo'' = kvasac) je svaki [[protein]] sposoban da katalizira neku [[Biohemija|biohemijsku]] reakciju u živim organizmima.<ref>Kornberg A. (1989): For the love of enzymes – The Odyssay of a biochemist. Harvard University Press, Cambridge (Mass.), London, ISBN 0-674-30775-5, ISBN 0-674-30776-3.</ref>
Reakcije koje se dešavaju u organizmu ne mogu uvijek same de se finaliziraju. Tada im pomažu enzimi. Svaka biohemijska reakcija ima svoj specifični enzim, mada postoje i enzimi koji mogu katalizirati (pomoći, ubrzati) par reakcija više. Enzimi su prema reakcijama koje kataliziraju podijeljeni u šest grupa i svi oni imaju svoju oznaku u međunarodno prihvaćenom indeksu. Za enizme se često upotrijebljava i naziv '''fermenti'''. Nauka koja proučava enzime označava se kao '''[[enzimologija]]'''.<ref name = "Stryer_2002">{{cite book |author= Stryer L, Berg JM, Tymoczko JL | title = Biochemistry | publisher = W.H. Freeman | location = San Francisco | year = 2002 | edition = 5th | isbn = 0-7167-4955-6 | url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK21154/}}</ref><ref>
Prisutnost enzima omogućuje komplicirane hemijske cikluse u organizmima uključujući i one koje organizmi koriste za metabolizam. Na primjer, [[pepsin]] i [[tripsin]] se koriste u procesu probave [[protein]]a.
Red 22:
[[Datoteka:Eduardbuchner.jpg|alt=Photograph of Eduard Buchner.|thumb|180px|left|[[Eduard Buchner]] ]]
Do kraja 17. i početkom 18. stoljeća, bila je poznata [[probava]] mesa u želudačnom sekreta i djelovanje biljnih ekstrakata i [[pljuvsčks|pljuvačke]] na pretvaranje [[škrob]]a u [[šećer]]e, ali mehanizmi kojima se to dogodio nisu identificirani.
Francuski hemičar [[Anselme Payen]] je bio prvi koji je otkrio enzim, [dijastaza|dijastazu]], [[1833]]. Nekoliko desetljeća kasnije, kada je proučavao [[fermentacija|fermentaciju]] šećera u [[alkohol]] pomoću [[kvasci|kvasca]], [[Louis Pasteur]] je zaključio da je ova fermentacija uzrokovana [[vitalna sila|vitalnom silom]] koja se nalazi u ćelijama kvasca, pod nazivom "fermenti", za koje se mislilo da funkcioniraju samo unutar živih organizama. On je napisao da je "alkoholna fermentacija akt korelacije sa životom i organizacije ćelije kvasca, ne sa smrću ili truljenjem ćelija.
U [[1877]]., njemački fiziolog [[Wilhelm Kühne]] ([[1837]].-[[1900]].) prvi je koristio termin '''''enzim''''', koji dolazi iz [[grčki jezik|grčkog]] νζυμον = kvasac, koji opisuje ovaj proces. Riječ enzim je kasnije koristi i kada se tiče neživih materija, kao što su [[pepsin]] , a riječ ''fermentacija'' ili ''previranje'' se koristi kada se odnosi na hemijske aktivnosti u produkciji živih organizama.
| |||