Razlika između verzija stranice "C-kraj"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
No edit summary
Red 1:
[[Datoteka:Tetrapeptide structural formulae v.1.png|miniatur|thumb|350px|'''Tetrapeptid''' (primjer: [[Valin|Val]]-[[Glicin|Gly]]-[[Serin|Ser]]-[[Alanin|Ala]]) sa <span style="color:green;">'''zeleno'''</span> označenim ''N''-krajem α-aminokiseline (<small>L</small>-[[valin]]) i <span style="color:blue;">'''plavim'''</span> ''C''-krajem α-aminokiseline (<small>L</small>-[[alanin]]).]]
 
'''C-kraj''' – često pominjan i kao '''C-terminus''', '''C-terminual''' ili '''karboksil-terminus''', '''karboksi-terminus''', '''C-terminalni kraj''', ili '''COOH-terminus''' [[protein]]a ili [[peptid|polipeptida]] – je kraj [[aminokiselina|aminokiselinskog]] lanca u datoj molekuli koji se završava [[karboksilna grupa|karboksilnom grupom]]ː -COOH.<ref name="urlCoulson Tutorial">{{cite web |url=http://www.biomed.curtin.edu.au/biochem/tutorials/coulson/coulson.html |title=Coulson protein structure tutorial |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate=}}</ref> Konvencija za pisanje peptidnih sekvenci nalaže da se C-kraj stavi na desnu stranu, a da se sekvenca piše od N- do C-kraja.
 
== Hemija ==
Svaka [[aminokiselina]] sadrži karboksilnu i [[Amin (hemija)|amino]] grupu. Aminokiseline su međusobno povezane jedna u lanac [[reakcija dehidratacije|reakcijom dehidratacije]] kojom se amino grupa jedne aminokiseline spaja sa karboksilnom grupom slijedećesljedeće. Takav polipeptidni lanac na jednom kraju ima nevezanu karboksilnu grupu, C-kraj, a na drugom kraju je amino grupa, [[N-kraj]]. Proteini se prirodno sintetiziraju sa početkom na N-kraju i završavaju sa C-terminalnim krajem.<ref>Lindhorst T. (2007): Essentials of carbohydrate chemistry and biochemistry. Wiley-VCH, 3527315284.</ref><ref>Robyt F. (1997): Essentials of carbohydrate chemistry. Springer, ISBN 0387949518.</ref><ref>Laidler K. J. (1978): Physical chemistry with biological applications. Benjamin/Cummings, Menlo Park, ISBN 0-8053-5680-0.</ref><ref>Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.</ref>
<ref>Hunter G. K. (2000): Vital Forces. The discovery of the molecular basis of life. Academic Press, London, ISBN 0-12-361811-8.</ref>
 
==Također pogledajte ==
* [[Protein]]
* [[N-kraj]]
== Reference ==
{{refspisak}}