Razlika između verzija stranice "Cvjetnica"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
|||
Red 1:
{{Taksokvir
| boja =lightblue
Line 106 ⟶ 105:
Evolucija cvijeta se nastavlja do današnjih dana. Moderni aranžmani su tako duboko pod uticajem ljudi da se neki od njih ne mogu oprašivati u prirodi. Mnoge današnje odomaćene vrste cvijeća su ranije bile jednostavni korov, koji tek iznikne kada se zemlja uznemiri kopanjem, npr. Neki od njih koje rastu sa kultiviranim biljkama, možda već imaju simbiotske odnose sa njima, a najljepše se nisu razvile zbog svoje ljepote i prirodnih adaptacija, nego i zavise od adaptacije na ljudske naklonosti.<ref>[http://www.livescience.com/295-human-affection-altered-evolution-flowers.html Human Affection Altered Evolution of Flowers] — By Robert Roy Britt, LiveScience Senior Writer (posted: 26 May 2005 06:53 am ET)</ref>
Nekoliko [[paleontologija| paleontologa]] su također predložili su se cvjetnice možda razvili zbog interakcije s dinosaurima. Jedna od ideja potiče od najjačeg zagovornika [[Robert T. Bakker|Roberta T Bakkera]]. On predlaže da su [[herbivor]]ni inosauri, sa svojim prehrambenim navikama, imli [[selekcijski pritisak]] biljke, preko adaptacija i odvraćanja ili suočavanja sa predatorima biljojeda.<ref
==Klasifikacija==
Line 139 ⟶ 138:
}}
|- style="font-size:90%; text-align:center;"
| [[Filogenija]] cvjetnica prema APG III ([[2009]])
|-
| <!-- i.e. blank line -->
Line 178 ⟶ 177:
* [[Nymphaeales]], oko 80 vrsta,<ref name="palmer">{{cite journal|url=http://www.amjbot.org/cgi/content/full/91/10/1437|title=The plant tree of life: an overview and some points of view|journal=American Journal of Botany|year=2004|volume=91|pages=1437–1445 |doi=10.3732/ajb.91.10.1437|author1=Jeffrey D. Palmer|author2=Douglas E. Soltis and Mark W. Chase|last3=Chase|first3=M. W.|issue=10|pmid=21652302|ref=harv}}, [http://www.amjbot.org/cgi/content/full/91/10/1437/F2 Figure 2]</ref> [[Nymphaeaceae|water lilies]] and [[Hydatellaceae]];
* [[Austrobaileyales]], oko 100 vrsta<ref name="palmer"/> of [[woody plant]]s from various parts of the world;
* [[Chloranthales]], nekoliko desetina vrsta aromatičnog lišća
* [[Magnoliids]], oko 9.000 vrsta, okarakteriziranih trodijelnim , pollecvjetovima. polenom sa jednom porom i obično razgranatom mrežom lisne nervature, kao što je [[magnolija]], [[lovor]], and [[crni biber]];
* [[Monokotiledone]], oko 70.000 vrsta
* ''[[Ceratophyllum]]'', oko šest vrsta vodenih biljaka, poznatijih kao [[akvarij]]ske biljke;
* [[Eudikotiledone]], oko 175.000 vrsta, Tačan odnos između ovih osam grupa još uvijek nije jasan, iako postoji dogovor da prve tri grupe odstupaju od predaka angiospermi: [[Amborellales]], [[Nymphaeales]] i [[Austrobaileyales]]
===Historija klasifikacije===
Red 188:
[[Datoteka:NSRW Auxanometer.png|left|thumb|[[Aukanometar]]: Aparat za mjerenje stope rasta biljaka]]
Botanički pojam "Angiospermae" ([[grčki jezik|grč.]] αγγείον - ''angeío '' = boca, brod) + σπέρμα –''sperma'' = sjeme), skovan u obliku Angiospermae prema [[Paul Hermann]] [[1690]]. godine, kao ime jednog od njegovih primarnih podjela biljaka na [[Carstvo (biologija) | carstava]]. To je uključivalo cvjetnice koje imaju sjeme u zatvorenim kapsulama, za razliku od njegovih ''[[Gymnospermae]]'' ili cvjetnice sa [[ahenija]]ma ili šizokarpnim plodom, cijeli plod ili svaki od njegovih komada se ovdje smatra golim sjemom. Termin i njegov antonim je podržavao i [[Carl Linnaeus]] sa istim smislom, ali sa ograničenom aplikacija, u imena svoje klas e ''[[Didynamia]]''. Njegova upotreba sa svojim modernim obimom značenja postala je moguća tek nakon [[1827]]., kada je škotski botaničar [[Robert Brown]] utvrdio postojanje zaista golih ovula u [[Cycadophyta | Cycadeae]] i [[ Pinophyta | Coniferae]]. Od tog vremena pa nadalje, sve dok se za ove golosemenjače, kao što je bilo uobičajeno, računalo da su sa cvjetnice sa dva kotiledona, termin angiosperma je antitski koristili botanički pisci, sa različitim obimom, kao ime grupe za druge biljke sa dva kotiledona.
Godine [[1851]]., [[Wilhelm Friedrich Benedikt Hofmeister | Hofmeister]] je otkrio promjene koje se dešavaju u embrionima cvjetnica, a utvrđen je i ispravan odnos tih i vaskularnih biljaka (sa sprovodnim sudovima): '' [[Cryptogamia]]''. Ovaj fiksni položaj golosemenjača kao klase, razlikuje se od dikodiledona, a termin angiosperme se zatim postupno prihvata kao odgovarajuća oznaka za sve cvjetnice, osim golosemenjača, uključujući klase ''[[Dicotiledonae]] i ''[[Monocotyledonae]]''. Ovo je smisao u kojem se termin koristi i danas.<ref>Brown R., Character and description of ''Kingia'', a new genus of plants found on the southwest coast of New Holland: with observations on the structure of its unimpregnated ovulum; and on the female flower of Cycadeae and Coniferae, in: King P.P.(Ed.) ''Narrative of a Survey of the Intertropical and western coasts of Australia, performed between years 1818 and 1822''. John Murray, London, 1827, vol. 2., pp. 534–565, [https://books.google.com/books?id=RjdCAAAAIAAJ&hl=&pg=PA534#v=onepage&q&f=false].</ref>
U većini [[taksonomija]], cvjetajuće biljke se tretiraju kao koherentna grupa. Najpopularniji ime je ''Angiospermae'' (angiosperme), a ''[[Anthophyta]]'' ("cvjetnica") je drugi izbor. Ova imena nisu povezani na bilo koji način. U [[Wettstein sistem|Wettsteinovom]] i [[Engler sistem|Englerovom sistemu]] koristi se naziv ''Angiospermae''. [[Reveal sistem]] tretira cvjetnica kao podjelu [[Magnoliophyta]] (Frohne & U. Jensen ex Reveal, Phytologia 79: 70 1996), ali je kasnije podijeljena na Magnoliopsida, Liliopsida, i Rosopsida. U [[Takhtajan sistem|Takhtajan]] i [[Cronquist sistem]]u ovu grupu tretiraju kao jedan dio podjele, što je dovelo do imena ''Magnoliophyta'' (iz porodice ''[[Magnoliaceae]]''). [[Dahlgren sistem|Dahlgren]] i [[Thorne sistem]]u ([[1992]].) ovu grupu tretiraju kao klas, što je dovelo do imena Magnoliopsida. [[APG sistem]] [[1998]]. godine, a kasnijoj u [[2003]]. <ref name=APG2>{{cite journal|journal=Botanical Journal of the Linnean Society|volume=141|pages=399–436|author=Angiosperm Phylogeny Group|year=2003|title=An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG II|url=http://www.blackwell-synergy.com/links/doi/10.1046/j.1095-8339.2003.t01-1-00158.x/full/|doi=10.1046/j.1095-8339.2003.t01-1-00158.x|issue=4|ref=harv}}</ref>, cvjetnice tretiraju kao [[kladus]] koji se zove cvjetnice, bez formalnog botaničkog naziva. Međutim, formalne klasifikacija je objavljena [[2009]]., u kojij cvjetnice čine potklasu ''Magnoliidae''.<ref name="apg3"/>.<ref>{{cite journal|last=Chase|first=Mark W.|last2=Reveal|first2=James L.|year=2009|title=A phylogenetic classification of the land plants to accompany APG III|journal=Botanical Journal of the Linnean Society|volume=161|issue=2|pages=122–127|doi=10.1111/j.1095-8339.2009.01002.x|lastauthoramp=yes|ref=harv}}
Line 207 ⟶ 208:
# [[Orchidaceae]] (Porodica [[orhideja]]): 21.950;
# [[Fabaceae]] ili Leguminosae (porodica [[grah]]ova): 19.400;
# [[Rubiaceae]] ([[Rubia
# [[Poaceae]] ili ''Gramineae'' (Porodica [[trava]] ): 10.035;
# [[Lamiaceae]] ili ''Labiatae'' (porodica [[metvica]]): 7.175;
Line 214 ⟶ 215:
# [[Myrtaceae]] (Porodica [[Myrtus]], [[mirta|mirti]]): 4.625;
# [[Apocynaceae]] (Porodica [[dogbane]] family): 4.555;
# [[Cyperaceae]] ([[
# [[Malvaceae]] (Porodica [[šljez]]ova ([[Malva]]): 4.225;
# [[Araceae]] (porodica [[kozlac]]a,'' Arrum''): 4.025;
| |||