Razlika između verzija stranice "Osječenica"

| nadmorska_visina = 1 605795<ref name="federal_stat2009"></ref>| visina_bilješka =

'''Osječenica''' je planina koja se nalazi u zapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i pripada zapadno-bosanskom planinskom nizu (klekovačko-grmečka) grupa. Susjedne planine su joj [[Klekovača]] (od koje je odvaja planinski prijevoj Oštrelj) i [[Grmeč]] sa sjeverno strane, iza [[Petrovačko polje|Petrovačkog polja]].

Pohodio je ovu planinu botaničar i biolog Franjo Fiala davne 1891. godine. <ref>Franjo Fiala, Glasnik Zemaljskog muzeja, 1892 -Osječenica i Klekovača planina kod Petrovca</ref>. Prvi planinarski opis zabilježen je 1965. godine, Salkić Mehmed, "Nevolje s Osječenicom".<ref>Salkić Mehmed, "Nevolje s Osječenicom"</ref>. Prva markacija je obavljena 1969. godine. Godine 1971. Mehmed Šehić spominje da je markaciju obavio Mehmed Salkić.

Visoka je 1795 metara i spada u srednje visoke planine. Njen planinski masiv dug je 30 km, od prevoja Oštrelj do uzvišenja Čava iznad [[Kulen Vakuf]]a. Tjeme planine Osječenice strši iznad pojasa šuma (uglavnom bukva i grab) i odsječeno je pa od toga dolazi i naziv ove planine – Osječenica. Na vrhu je uska, inekoliko gotovostotina kilometarmetara duga zaravan sa čijih se strana spuštaju kamene litice. To je razlog što mještani iz okoline sam vrh nazivaju Kamen, sa kojeg se pruža izvrstan i širok vidik na sve strane.

Klima oba šumskogospodarska podruja je izrazito planinska koju karakterišu kratka i svježa ljeta i duge, hladne i snijegom bogate zime. U pogledu godišnje količine padavina ovo podruje se nalazi pod jakim utjecajem strujanja sa mora, te godišnja količina padavina ukazuje na humidni karakter klime. Klima sa svojim elementima ( temperatura, vlaga, svjetlost, vjetar ) ima u odnosu na druge faktore presudan značaj u pedogenezi i obrazovanju biljnih asocijacija.

Osječenica je na najnižim i najtoplijim položajima zastupljena sa hrastovim šumama. Iznad je stanište pretežno obraslo [[Jela|jelom]] i [[Bukva|bukvom]] koja na većim visinama prelazi u formaciju bukve kao grma. Od sitnogorice valja navesti klekovinu, koja počinje u istoj visini kao i na [[Klekovača|Klekovači]], raste po najvišim grebenima i glavicama, tako da za alpinsku formaciju samo ostaje mjesta na nekim stijenama i hridovima.

Na osnovu tipoloških i pedoloških karakteristika , može se konstatirati da se radi o području na kome preovladavaju mješovite šume koje su u pravilu stabilnije i otpornije na biotike i abiotike faktore. Međutim, na području Osječenice zabilježeno je masovno sušenje jele, koja je na ovom području gradila stabilne šumske zajednice, najčešće sa bukvom i [[Smreka|smrčom]]. Ova pojava rezultat je: loša higijena šuma, masovna pojava parazitske nametnice – imele jele, greške u gospodarenju šuma u prošlosti i nekoliko posljednjih godina učestale suše. Posljednji u lancu ovih agenasa bili su štetni insekti, koji su na