Razlika između verzija stranice "Mutacija"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary |
mNo edit summary |
||
Red 2:
'''Mutacija''' ([[latinski jezik|lat.]] ''mutatio'' - promjena, zamjena) je kvalitativna i/ili kvantitativna promjena u genetičkom materijalu koja nije uzrokovana [[segregacija|segregacijom]] ili [[rekombinacija|rekombinacijom]]. Mutacije mogu uzrokovati promjene u pojedinačnim obilježjima ([[fenotip]]a). Organizam s mutacijom se naziva [[mutant]].
Promjenljivost nasljednog materijala predstavlja genetičku osnovu sveukupne [[Biološka raznolikost|biološke raznolikosti]] u vremenu i prostoru, promatrajući [[život|živi]] svijet u cjelini i svaku vrstu živih bića posebno. Mutacije su moguće na različitim nivoima organizacije genetičkog materijala. Mutacije, dakle, predstavljaju jedini suštinski izvor nasljedne, individualne varijacije. Nastaju slučajnim promjenama u strukturi i količini [[DNK]]. [[Mutageneza]] (proces nastajanja mutacija) može biti (indukcijom ili spontano) izazvana različitim [[fizika|fizičkim]], [[hemija|hemijskim]] i [[biologija|biološkim]] faktorima vanjske i unutrašnje sredine, ali efekat mutiranog gena samo slučajno može predstavljati direktan “odgovor” (protuakciju) na odgovarajući mutageni agens.<ref>Campbell
Efekti mutacija su manje ili više [[fenotip]]ski vidljivi, zavisno od promjenljivosti, jer se javljaju kao posljedica materijalnih promjena u [[hemija|hemijskoj]] strukturi i kvantitetu [[genetika|genetičke]] informacije, tj. dezoksiribonukleinske kiseline ([[DNK]]). Sve ostale pojave i oblici nasljedne varijacije rezultat su rearanžmana ([[rekombinacija]]) postojećeg genetičkog materijala ili različitih efekata njegove interakcije s unutrašnjom i vanjskom sredinom.
Od količine zahvaćenog genetičkog materijala i njegovog značaja za normalnu organizaciju i funkciju [[organizam|organizma]] ili njegovih pojedinih komponenata, odnosno od prirode interakcije novonastalog alela s postojećim alelnim varijantama mutirajućeg gena (recesivna mutacija) se, npr. ispoljava samo u homozigotnom stanju). Poznato je, naime, da krupne mutacije (makromutacije) po pravilu imaju upadljive, najčešće (sub)letalne efekte. Međutim, čak i izmjena samo jedne azotne baze u lancu [[DNK]] (mikromutacija) može u značajnoj mjeri izmijeniti strukturu, a naročito funkciju [[protein]]a čiju sintezu kontrolira njen zahvaćeni segment ([[gen]]). Tako se, naprimjer, izmjenom samo jedne aminokiseline na šestoj poziciji u beta–lancu [[hemoglobin]]a ([[valin]] – [[glutaminska kiselina]]), umjesto normalnog
Prema efektima na adaptivnu vrijednost, mutacije mogu biti korisne, štetne ili neutralne. Imajući u vidu činjenicu da svaki specifični [[genom]] (pa i ljudski) predstavlja evolutivno izbalansiranu cjelinu, postaje jasno zašto su korisne mutacije uistinu prava rijetkost. I pored toga, ukoliko ih podržava prirodno odabiranje, njihovo prisustvo u populaciji postaje sve uočljivije. Generalno uzevši (živi svijet u cjelini), s obzirom na količinu i poziciju zahvaćenog genetičkog materijala, mutacije mogu biti genske, hromosomske, genomske i plazmatske (ekstranuklearne).
Red 22:
*'''Inducirane mutacije''' su posljedica dejstva poznatih ili nepoznatih fizičkih, hemijskih ili bioloških agenase na eksponirani genetički materijal.
===Efekti u funkciji===
* '''Gubitak funkcije'''
* '''Pojačana funkcije''' mutanta
* '''Dominantne negativne'''
*'''Letalne mutacije''' su one
*'''Povratne
===Uticaj na fitnes===
U primijenjenoj genetici, mutacije se dijele ma štetne i korisne.
*'''Štetne'''
* '''Korisne' '' ili '''prednosne''' mutacije povećavaju
Mutacije koje promoviraju poželjne
U teorijskoj [[populacijaka genetika|populacijskoj genetici]] više je uobičajeno govoriti o mutacijama kao štetnim ili korisnim u odnosu na adaptivnu vrijednost i otpornim na [[selekcijski pritisak]]. od štetan ili koristan.
* '''Neutralne mutacije''', u tom smislu, ne donose niti štetni ili koristan učinak na organizam. Takve mutacije se javljaju po stalnoj
*'''Gotovo neutralne mutacije''' su one koje mogu biti neznatno štetne ili korisne, iako je većina gotovo neutralnih
===Podjela po količini zahvaćenog genetičkog materijala===
Red 59:
'''Genomske mutacije''' imaju za posljedicu izmjenu normalnog diploidnog hromosomskog broja ([[''2n'']]) za [[''n'', tj. za jedan ili više haploidnih setova hromosoma (euploidija: haploidija, triploidija, poliploidija). Prema porijeklu dodatnih garnitura, poliploidija može biti [[autopoliploidija]] (uvišestručavanje soptvenog [[genom]]a) ili [[alopoliploidija]] ([[heteroploidija]]: dodavanje stranih genoma putem [[hibridizscijs|hibridizacije]])<ref>Benjamin A. Pierce (2013) Genetics: A Conceptual Approach, Fifth Edition, W.H. Freeman and Company, New York.</ref>
<ref>Brown T A
<ref>Robert J. Brooker (2014) Genetics: Analysis and Principles, 5th edition McGraw-Hill Higher Education, New York, USA.</ref>.
|