Razlika između verzija stranice "Gen"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary |
|||
Red 3:
'''Gen''' je osnovna materijalna i funkcionalna jedinica genetičkog materijala, odnosno biološkog nasljeđivanja. Čini ga nukleotidna sekvenca koja sadrži genetičku informaciju za sintezu određenog [[protein]]a, tj. formiranje određene karakteristike u interakciji sa okolinom. Određeni gen zauzima specifično mjesto na hromosomu - [[lokus (genetika)|''genski lokus'']]. Pojmove [[fenotip]] i [[genotip]] u [[nauka|nauku]] je uveo [[Danska|danski]] [[botanika|botaničar]] Wilhelm Johannsen ([[1905]].), a iz genotipa je izveden gen.<ref>Krebs J. E., Goldstein E. S., Kilpatrick S., T. (2014): Lewin's Genes XI. Jones & Bartlett Publishing, Burlington, ISBN 13-978-1449-65985-1.</ref><ref>Lawrence E. (1999): Henderson's Dictionary of biological terms. Longman Group Ltd., London, ISBN 0-582-22708-9.</ref><ref>King R. C., Stransfield W. D. (1998): Dictionary of genetics. Oxford niversity Press, New York, Oxford, ISBN 0-19-50944-1-7; ISBN 0-19-509442-5.</ref><ref>Lincoln R. J., Boxshall G. A. (1990): Natural history - The Cambridge illustrated dictionary. Cambridge University Press, Cambridge, ISBN 0 521 30551-9.</ref>
Geni su transkripcijski aktivni dijelovi [[molekula|molekule]] [[DNK]], veličine od nekoliko stotina do nekoliko hiljada [[nukleotid]]nih parova. Prosječna dužina gena obično se kreće između 600 i 1800 parova nukleotida. Procjenjuje se da lanci ljudske DNK u svakoj [[ćelije (biologija)|ćeliji]] sadrže ukupno oko tri milijarde nukleotidnih parova.
== Struktura i varijacija ==
Red 11:
== Priroda djelovanja ==
Svaka normalna ljudska jedinka u svojim ćelijama nosi kompletnu genetičku informaciju svoje vrste, dobivenu spajanjem jajne ćelije i spermatozoida. Prema tome, svako od nas za svaku nasljednu osobinu (izuzimajući [[spolno vezano nasljeđivanje|spolno vezane]]) nosi po dva alela, od kojih jedan potječe od oca, a drugi od majke. Ako posmatramo jednu osobinu čije ispoljavanje kontrolišu samo dva alelna gena, pa jednog označimo sa ''A'', a drugog sa ''a'', možemo zaključiti da se oni javljaju u tri kombinacije ([[genotip]]a): ''AA'', ''Aa''
Općepoznato je da se interakcija alelnih gena manifesuje u fenotipskom ispoljavanju heterozigotnih genotipova. Postoje tri osnovna oblika tog međudejstva: [[dominantnost]]–[[recesivnost]], [[kodominantnost]] i [[intermedijarnost]].
Red 27:
Rane procjene broja gena u [[čovjek|ljudskom]] [[genom]]u, na bazi slijeda oznaka, počivale su na mogućnosti da ih ima od 50 do 100 hiljada, dok se današnje procjene kreću oko ~20.000 kodirajućih sekvenci]]
Nakon realizacije Projekta „Humani genom“
== Također pogledajte ==
|